Ljudska je aktivnost odgovorna za to što je virus prenesen na ljude, a stručnjaci upozoravaju da će takvih pandemija biti još mnogo i ubuduće ne promijeni li se takva praksa.
Bolesti koje sa životinja prelaze na ljude nazivaju se zoonozama, po grčkim riječima za bolest i životinju. Tuberkuloza, bjesnoća, toksoplazmoza, malarija... samo su neke od njih.
Po podacima UN-ova programa za okoliš (UNEP), 60 posto ljudskih zaraznih bolesti potječe od životinja. U novije doba u to treba uključiti ebolu, HIV, ptičju gripu, virus zike ili SARS.
Pojava zoonoza često se povezuje s promjenama u okolišu ili ekološkim poremećajima, a one su često rezultat ljudskih aktivnosti poput krčenja šuma ili intenziviranja poljoprivrede, kaže se u izvješću UNEP-a iz 2016.
Direktorica francuskoga javnog istraživačkog instituta INRAE Gwenael Vourc'h za prijelaze bolesti između vrsta krivi i ljude.
S obzirom na rast populacije i sve intenzivnije korištenje prirodnih resursa te sve češće razaranje ekosustava, multipliciraju se kontakti ljudi i životinja, rekla je.
Ključno je krčenje šuma koje se provodi da bi se stvorio prostor za poljoprivredu i intenzivan uzgoj stoke. Domaće životinje često su idealan most patogenima između divljih životinja i ljudi, a raširena upotreba antibiotika u stočarstvu dovela je do toga da bakterije stvaraju otpornost na najčešće lijekove.
Urbanizacija i fragmentiranje staništa poremetili su ravnotežu između vrsta, a globalno zagrijavanje može prisiliti zaražene životinje na potragu novih staništa.
Nezabilježeno u povijesti
Vjeruje se da se novi koronavirus pojavio na 'mokroj tržnici' u kineskom Wuhanu. Znanstvenici vjeruju da izvorno potječe od šišmiša s kojih je prenesen na ljuskavce, ugroženu vrstu sisavaca čije su meso i ljuske jako cijenjeni u Kini. Vjeruje se da je tako dospio do ljudi, no znanstvenici to još nisu dokazali. Sasvim je jasno da su ljudi pridonijeli tom procesu.
Proces koji rezultira time da mikrob poput virusa prijeđe s kralježnjaka (šišmiša) na ljude vrlo je složen, ali potiču ga upravo - ljudi, kaže Anne Larigauderie, izvršna tajnica IPBES-a, UN-ova stručnog panela o bioraznolikosti.
Ljudi svojim postupcima stvaraju prilike da im se mikrobi približe, rekla je. Razina promjena u prirodi u zadnjih je 50 godina nezabilježena u ljudskoj povijesti, a najvažniji faktor je promjena u načinu korištenja zemlje, istaknula je.
Ne računajući postojeću pandemiju, IPBES procjenjuje da zoonoze ubijaju 700 tisuća ljudi godišnje. Glodavci, primati i šišmiši domaćini su trima četvrtinama virusa koji prijeđu na ljude. No i domaće životinje nositelji su otprilike 50 posto identificiranih zoonoza.
Kad je posrijedi život u divljini, studije su pokazale da su životinje koje dijele najveći broj virusa s ljudima upravo one najugroženije eksploatacijom i gubitkom staništa.
Christine Johnson s veterinarskog fakulteta Kalifornijskog sveučilišta (UC) za to krivi čovjeka i njegovu potrebu za "izmjenom krajolika". To mijenja učestalost i intenzitet kontakata ljudi i divljih životinja te stvara savršene uvjete za 'prelijevanje' virusa, kazala je.
Nepoštivanje prirode i životinja
Larigauderie i Vourc'h traže sustavan odgovor. "Umjesto nužne reakcije na svaku pandemiju, moramo razmisliti o svojem modelu ponašanja u odnosu na prirodu, ekosustave i usluge koje nam pružaju", rekla je Vourc'h.
Jane Goodall (86), najuglednija svjetska primatologinja koja je posvetila život proučavanju životinja, osobito čimpanzi u Africi, ne bira riječi kada je krivnja u pitanju.
Znali smo da će se to dogoditi i događat će se i ubuduće dok ne naučimo lekciju, upozorila je. Ovu su pandemiju prouzročili nebriga za prirodu i nepoštivanje životinja s kojima dijelimo planet.
Izvor: Hina
