Božićne čestitke vrijedan su dio hrvatske kulturne baštine. Već su sredinom 19. stoljeća pisane čestitke s raznovrsnim motivima zamijenile čestitanje božićnih i novogodišnjih blagdana u obliku usmene (pjevane ili govorne) poruke. U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se oko 150 tisuća razglednica različitih motiva, među njima i oko pet stotina jedinstvenih božićnih čestitki koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje. Jedna od najstarijih čestitaka iz fonda upućena je prvoj ženi knjižničarki Elzi Kučera, a neke od njih oslikale su ruke poznatih likovnih umjetnika poput Andrije Maurovića.
Kako bi javnost upoznala s ovim očuvanim zapisima prošlosti koji su dio stoljetne hrvatske tradicije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula je prigodnu akciju Tradicija dobrih želja kojom uz poruku svaka želja je posebna poziva građane da se ovih blagdana, baš kao nekada, povežu blagdanskom čestitkom.
U sklopu akcije priredili su istoimenu mrežnu stranicu na kojoj se mogu pogledati neke od najljepših čestitaka iz njihova bogata fonda i preuzeti besplatna mobilna aplikacija Advent u Zagrebu u kojoj su ove čestitke i digitalno zaživjele.
Mnogi ove blagdane zbog situacije povezane s pandemijom koronovirusa neće moći provesti u krugu obitelji i prijatelja te nas je to dodatno potaknulo da oživimo tradiciju slanja božićnih čestitaka koje su već čitavo stoljeće dio hrvatske baštine i simbol zajedništva, povezanosti i radosti. Bez obzira na to komu je i kako uputili, božićna čestitka prilika je da u srcu ostanemo povezani i svojim najmilijima pošaljemo najljepše želje jer, uistinu, svaka je posebna, istaknuo je voditelj Odsjeka Marketing i komunikacije NSK Sandi Antonac.
