Putovanja budućnosti: Juriti metalnom cijevi u lebdećoj kapsuli brzinom do 1200 kilometara na sat

U pustinji sjeverno od Las Vegasa, proteže se u podnožju planina metalna cijev koja bi jednog dana mogla unijeti revoluciju u putovanja.

Radi se o 500 metara dugoj cijevi DevlLoop testnog poligona na kojem su u studenome 2020. prvi puta prevezeni ljudi. Usprkos kratkoći "staze" uspjeli su postići brzinu od 172 km/h.

Tvrtka Virgin Hyperloop, među čijim su partnerima i Virgin Group Richarda Bransona, razvija tehnologiju za putničke kapsule koje bi jurile do 1200 kilometara na sat kroz gotovo vakumske tunele koristeći magnetsku levitaciju.

Prije pola godine, čast da budu prvi putnici futurističkog vlaka Hyperloopa pripala je Joshu Giegelu, šefu tehnološkog razvoja kompanije, te Sari Luchian, direktorici odjela koji se bavi iskustvom putovanja. Hrabri duo vozio se u kapsuli XP-2 koja služi za testiranja prije komercijalne upotrebe.

Kapsule će primati 28 ljudi i moći će se prilagoditi za duge i kratke udaljenosti te prijevoz tereta.

Od Zagreba do Splita za manje od pola sata? S hyperloopom bi i to trebalo biti moguće

Giegel predviđa početak komercijalne upotrebe najranije 2027.

Mogao bi to biti prvi način prijevoza u 100 godina koji će unijeti revoluciju u putovanje, kao što su to već učinili automobili, vlakovi i zrakoplovi, rekao je Giegel.

Na ideju o "vakumskom vlaku" prvi je početkom 1900. došao znanstvenik Robert Goddard. Francuska je 60-ih i 70-ih pokušala razviti Aerovlak, a interes je ponovo potaknuo poduzetnik Elon Musk 2013.

Gieleg je tada radio za Muskov SpaceX.

Virgin Hyperloop planira izgraditi mrežu tunela kojima bi se povezali najveći svjetski gradovi. Prvo planira razviti putničke linije u Indiji, čiji je transportni sustav preopterećen, a potom u Saudijskoj Arabiji, kojoj nedostaje infrastruktura.

Kraljem ljeta kapsula Virgin HyperLoopa bit će izložena u Smithsonianu u sklopu izložbe "FUTURES" u Washingtonu.