Kako je zima sve bliže, a pandemija COVID-19 ne posustaje, brojke će vjerojatno biti još i gore, bez obzira na dosadašnje uspjehe pojedinih zemalja u borbi s epidemijom na lokalnoj razini. Prošlotjedna velika vijest o iznimno uspješnim prvim rezultatima Pfizerovog cjepiva dala je mnogima novu nadu u povratak u normalu, no širenje COVID-19 još uvijek treba staviti pod kontrolu.
Američki znanstvenici rade na računalnom modelu koji vuče podatke iz smartphone uređaja kako bi pratio širenje COVID-19 po čitavom SAD-u.
Dva tima sa Sveučilišta Stanford i Northwestern razvili su sustav koji bi im trebao omogućiti da predvide koji bi američki grad mogao doživjeti porast slučajeva novooboljelih od COVID-19. Njihov sustav prikupljat će podatke od 98 milijuna Amerikanaca koji žive u 10 velikih američkih gradova te će analizirati koja područja su sklona postati novim žarištem epidemije.
Njihova studija, objavljena u znanstvenom časopisu Nature, navodi da su u obzir uzeli i mjesta na kojima se ljudi najčešće okupljaju u velikom broju - poput teretana i restorana, koji trenutno u SAD-u rade gotovo s maksimalnim kapacitetom.
Tvrtke i lokalne vlasti imaju velike poteškoće pri donošenju odluka o mjerama koje ne bi imale ekonomske posljedice, odnosno koje ne bi stvorile ekonomske gubitke.
Ono što naš model može napraviti jest da počne informirati javnost i vlasti o tome gdje je granica otvaranja nakon koje bi se novi slučajevi zaraze mogli dogoditi, pojašnjava Serina Change, studentica na doktoratu na Sveučilištu Stanford.
Puno otvaranje je vrlo opasno, ali možemo puno toga napraviti između punog otvaranja i potpunog zatvaranja. Ne mora biti sve ili ništa, dodaje.
Rezultati njihovog modela zasad potvrđuju rezultate prijašnjih istraživanja koji kažu da ugostiteljski i uslužni objekti koji rade na 20 posto svojih maksimalnih kapaciteta mogu spriječiti širenje infekcija i do 80 posto.
Čini se da je krajnji cilj tog sustava fokusirati se na područja i grupe za koje se procjenjuje da su izložene riziku i mogu postati novo žarište epidemije, odnosno identificiranje takozvanih područja "superširitelja" zaraze.
Kako bi riješili problem privatnosti u korištenju podataka, znanstvenici su koristili usluge tvrtke SafeGraph, koja sve podatke anonimizira prije nego ih proslijedi klijentima, u ovom slučaju znanstvenicima. Podaci koji su vidljivi uključuju lokacije koje su individualni korisnici smartphone uređaja posjetili te koliko dugo su se tamo zadržali.
Izvor: International Business Times