Zemljina rotacija malo pomalo usporava. U proteklih 4,5 milijardi godina (koja godina više ili manje), Zemljina se rotacija usporava, što je rezultiralo duljim danima, ali i brojnim promjenama na planetu koji volimo zvati domom.
Usporavanje se nastavlja i dalje, iako to obični ljudi zapravo i ne primjećuju. No, znanstvenici budno prate što se događa s našim planetom, a u studiji koja je nedavno objavljena, istaknuli su kako je usporavanje rotacije zapravo bilo ključno za nastanak života na Zemlji.
Znanstvenici procjenjuju da se dan na Zemlji produljuje za 1,8 milisekundi svakog stoljeća. To bi značilo da su na početku Zemljine povijesti, dani bili dugi tek šest sati. Prije otprilike 1,4 milijarde godina već su se povećali na 18 sati.
Kako ističu, usporavanjem rotacije, dani su postali dulji, površina je primala više Sunčevih zraka, a to je utjecalo na razvoj plavo-zelene alge (cyanobacteria) i njenu sposobnost stvaranja kisika.
Naime, ova se bakterija pojavila prije otprilike 2,4 milijarde godina, i od tad uporno radi na stvaranju novih količina kisika i održavanju Zemljine atmosfere, a onda i života na zemlji.
No, zašto se ta bakterija pojavila u tom trenutku, a ne ranije? Znanstvenici misle da su otkrili pravi razlog. Proučavali su jezero Huron, koje se nalazi u saveznoj državi Michigan i na njegovom dnu otkrili mikrobe slične cijanobakteriji koja je odgovorna za stvaranje kisika na Zemlji.
Praćenjem tih ljubičasti cijanobakterija, otkrili su kako se one zapravo bore za prevlast s bijelim mikrobima koji metaboliziraju sumpor. Tijekom noći, bijeli mikrobi dolaze na površinu dna jezera i konzumiraju sumpor. No, s dolaskom Sunca, oni se povlače u dubinu, a ljubičaste cijanobakterije kreću u akciju.
Međutim, otkrili su kako ljubičaste cijanobakterije baš i nisu aktivne rano ujutro, već im treba vremena da se pokrenu. Upravo bi to moglo biti ključno u otkrivanju zašto se kisik na Zemlji pojavio s cijanobakterijama pred 2,4 milijarde godina, a ne prije. Odnosno, pojavile su se kad je dan na Zemlji postao dovoljno dug da mogu obraditi molekule i proizvesti kisik.
Moguće je da je slično natjecanje među mikrobima pridonijelo odgodi proizvodnje kisika u ranoj fazi Zemlje, smatra koautorica studije Judith Klatt.
Trajno je pitanje vezano uz Zemlju - kako je naš planet dobio svoju atmosferu bogatu kisikom i koji su čimbenici pokrenuli stvaranje tog kisika, istaknuo je mikrobiolog sa Sveučilišta Michigan i koautor studije, Gregory Dick. Naše istraživanje sugerira da je brzina kojom se Zemlja vrti, u prijevodu duljina dana, mogla imati važan utjecaj na oksigenizaciju Zemlje.
Pokazali smo da postoji temeljna veza između duljine dana i koliko kisika mogu proizvoditi mikrobi u našem tlu. To je prilično uzbudljivo, istaknuo je Arjun Chennu, znanstvenik iz Centra za tropska morska istraživanja u Leibnizu, koji je također surađivao u izradi studije.
