Znanstvenici kažu da je fosil iz doba silura, otkriven na otoku Kerrera na škotskim Hebridima i nazvan Kampecaris obanensis, naseljavao područje uz jezera i hranio se raspadajućim biljkama.
Fosil najstarije biljke s peteljkom, nazvane Cooksonia, također je pronađen na istom području.
Premda je Kampecaris najstarija kopnena životinja za koju se zna iz fosila, vjeruje se da su joj prethodili crvi u tlu, vjerojatno prije 450 milijuna godina, kazao je paleontolog Michael Brookfield sa Sveučilišta u Teksasu, glavni autor istraživanja objavljenog u časopisu Historical Biology.
Kampecaris, dug oko 2,5 centimetra nalikuje suvremenim stonogama, ali je pripadnik izumrle vrste koja nije predak današnjim stonogama. Kampecarisove noge nisu sačuvane u fosilu.
Bio je člankonožac, pripadnik široke skupine beskralješnjaka koja uključuje kukce, pauke i stonoge.
Život se prvo razvio u svjetskim oceanima, a eksplozija bioraznolikosti krenula je ugrubo prije 540 milijuna godina.
Trebalo je vremena da se život pojavi i na kopnu, počevši s biljkama poput mahovine prije 450 milijuna godina. Kasniji razvoj biljaka s peteljkom poput Cooksonije pomogao je razvoju kompleksnijeg kopnenog ekosustava.
Prvi kopneni kralježnjaci, vodozemci koji su se razvili iz riba koje su živjele u plićaku, pokazali su se prije 375 milijuna godina i to su bili preci gmazova, ptica i sisavaca kakve danas poznajemo.
