Projekt je javnosti prezentiran u srijedu na tom splitskom fakultetu gdje su sporazum o suradnji uz dekana FESB-a Srdjana Podruga potpisali i predsjednik uprave Jadroplova Branimir Kovačić te direktori tvrtki "Classis" Predrag Čudina, "Čulić Elektro Centar" Nikša Čulić, RENS Božo Terzić i ravnatelj Hrvatskog registra brodova Damir Roje.
Kako se moglo čuti na predstavljanju projekta, prema smjernicama EU-a do 2050. godine treba osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova. Projektant Predrag Čudina podsjetio je da je splitska putnička luka po prometu treća luka na Mediteranu, koja je 2019. ostvarila promet veći od 5,6 milijuna putnika i 830 tisuća vozila, kao i na to da trenutno u nacionalnoj plovidbi plove brodovi prosječne starosti od 30 godina koji su pogonjeni dizelskim motorima.
Čiste tehnologije brodskog energetskog postrojenja su pogon hibridnim dizelskim motorima (LNG diesel), potom pogon hibridnim dizelskim motorima (H2 diesel), pogon gorivim ćelijama i naposljetku električni pogon.
Prednost pogona hibridnim dieselskim motorima je što je tehnologija poznata, što će uskoro početi raditi LNG terminal na Krku te što je cijena goriva u iznosu od 0.3 kune po kWh povoljna, dok mu je najveća mana što u potpunosti nije zelena tehnologija, tumači projektant Predrag Čudina.
Hibridni dizelski motori i pogon gorivim ćelijama pak imaju više mana nego vrlina, nastavlja, a električni pogon brodova s druge strane ima brojne prednosti. Među njima su što se u potpunosti ispunjava zadani cilj nulte emisije stakleničkih plinova, tehnologija je poznata jer su litij-ionski akumulatori u intenzivnom razvoju, a cijena električne energije je tri puta niža od cijene diesel goriva.
Predsjednik Uprave Jadroplova Branimir Kovačić kaže kako se projekti brodova provode u skladu s najnovijim projektnim dostignućima i cutting edge tehnologijom čime se omogućava ušteda od 50 posto pogonske energije u usporedbi s flotom koja trenutno operira u nacionalnim vodama Hrvatske. Putnicima bi trebala biti osigurana veća kvaliteta usluge i skraćenje putovanja, a i izgradnja brodova nulte emisije stakleničkih plinova u hrvatskim tvrtkama omogućava njihovo pozicioniranje na prestižan i komercijalno atraktivan segment svjetskog tržišta.
Riječ je o pet projekata u kojem bi prvi Ro-Ro putnički brod na električni pogon mogao ukrcati 190 automobila i 1200 putnika, drugi takav brod bi mogao smjestiti 130 vozila i tisuću putnika, dok bi treći Ro-Ro putnički brod bio napravljen za 104 automobila i 800 putnika. Preostala su još dva putnička broda na električni pogon u kojem bi prvi primao 390, a drugi 200 putnika.
U Splitu vjeruju da će potpisani sporazum prateći trendove primjene zelene energije i zaštite okoliša potaknuti razvoj gospodarstva u tom gradu, ali i u državi.
Taj bi grad, ističe Srdjan Podrug, dekan FESB- a, do 2030. trebao tako biti grad blizu, ili čak grad nulte emisije stakleničkih plinova, a za to se moraju izgraditi brodovi koji bi plovili na električni pogon.
Dio brodova bi mogao ploviti i u splitskom akvatoriju, primjerice prema Kaštelima i Trogiru, te bi se na taj način rasteretio cestovni promet. Ako bude potrebe, dio brodova bi mogao ploviti do susjedne Italije ili drugdje.
Kako Hina doznaje, Jadrolinija u ovom trenutku nije u fazi naručivanja izgradnje hibridnog trajekta, ali su trenutno pri završetku izrade strategije razvoja flote kroz zelenu energiju i okretanjem obnovljivim izvorima energije i najnovijim ekološkim rješenjima.
U sklopu resornog ministarstva aplicirali su na fond Europske unije "Oporavak i otpornost", a koji je radi pogođenosti gospodarstva pandemijom, namijenjen projektima digitalizacije i zelene energije.
Prijavili smo brodove koji bi se uklopili u našu zelenu strategiju razvoja flote te krajem prvog kvartala ove godine očekujemo povratne informacije. Ako sredstva budu odobrena i dodijeljena, krećemo u sljedeću fazu koja podrazumijeva projektiranje brodova. Jadrolinija se okreće zelenoj budućnosti u skladu sa EU smjernicama te uz pomoć resornog ministarstva i Vlade RH apliciramo na raspoložive fondove, kazali su u Jadroliniji.
U skladu s EU-ovim Zelenim planom u kojem se do 2050. godine planira smanjiti neto emisiju stakleničkih plinova na nulu, europske zemlje kao što su Danska, Norveška i Švedska uvele su zadnjih godina brodove na električni pogon za plovidbu unutar svojih teritorijalnih voda.
Norveška trenutačno ima dva broda na električni pogon, a norveška vlada želi do 2030. prepoloviti emisiju stakleničkih plinova njenih teretnih i ribarskih plovila. Korištenjem brodova na električni pogon smanjuje se emisija CO2 brodova za čak 95 posto.
Na svjetskoj razini brodovi su odgovorni za 3 posto emisije CO2 u atmosferu. Korištenjem brodova na električni pogon u obalnoj, a kasnije i linijskoj plovidbi uklonile bi se emisije CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu uz istovremeno smanjenje opasnosti od zagađenja mora izlijevanjem fosilnih goriva.
