Bez obzira na to tko prvi izađe na tržište s učinkovitim cjepivom protiv COVID-19, a najizgledniji kandidati su trenutno Moderna i Pfizer, ostaje činjenica da će se na tržištu pojaviti prva mRNK cjepiva namijenjena ljudima. No, kad se svijet jednom krene cijepiti s u potpunosti novim i revolucionarnim cjepivima, neće znati ništa o njihovim dugoročnim posljedicama po ljudsko zdravlje.
Da bi neko cjepivo dobilo odobrenje, primjerice američkog FDA, ono mora dokazati da nema trenutnih ili kratkoročnih štetnih učinaka po ljudsko zdravlje.
U tijeku je utrka da se javnost cijepi, stoga smo i spremniji riskirati više, ističe Tal Brosh, šef odjela za zarazne bolesti sveučilišne bolnice Assuta Ashdod u Izraelu.
Za mRNK cjepiva, koja rade po principu da kradu ribosome iz stanice kako bi proizvela viralne komponente i uvježbavala imunitet na samoobranu od virusa, Brosh kaže da ne mijenjaju genetski kod čovjeka. On je djelovanje mRNK cjepiva opisao na primjeru računala.
To je više kao da na računalu pokrenete program s vanjskog uređaja za pohranu podataka (disk, USB stick i slično). Dakle, on ne utječe na hard disk računala, već obavlja određeni zadatak u operativnom sustavu računala.
No, Brosh priznaje da postoje jedinstveni i nepoznati rizici korištenj mRNK cjepiva, koji uključuju lokalne i sustavne upalne reakcije koje mogu onda dovesti i do autoimunih uvjeta.
Postoje i drugi rizici koje se navodi u članku koji je objavio izraelski Nacionalni centar za biotehnološke informacije, a oni uključuju biodistribuciju i upornost inducirane ekspresije imunogena te moguć razvoj autoreaktivnih antitijela i toksičnih učinaka bilo kojih neizvornih nukleotida i komponenti sustava za prijenos lijeka u tijelo pacijenta.
S druge strane, cjepivo Oxford/AstraZeneca te rusko Sputnik V su, primjerice, bazirani na tradicionalnim tehnologijama.
No neki stručnjaci smatraju da razloga za brigu oko mRNK cjepiva zapravo nema.
mRNK je vrlo krhka molekula, što znači da je se može vrlo lako uništiti. Ako stavite mRNK na stol, primjerice, za minutu više neće ostati ništa od nje. To je najveća moguća razlika nasuprot DNK, koji je pak stabilan, kaže Michal Linial, profesorica biokemije na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu.
Dodaje kako krhkost mRNK vrijedi za sve njezine izvore, bilo da je riječ o biljci, bakteriji ili čovjeku.
Linial se više brine da mRNK možda neće ući u stanice te se tako dezintegrirati bez ikakvog učinka.
Pojašnjava da cjepiva Moderne i Pfizera od tijela traže da radn nešto što ionako radi svakodnevno, da sintetizira proteine u stanicama. Ta cjepiva samo u naše stanice dostavljaju specifičnu mRNK, a nakon unosa ljudska biologija preuzima riječ te ribosomi čitaju kod koji nosi mRNK, grade protein, a nakon toga stanice izbacuju taj protein u tijelo.
Zbog svoje krhkosti, mRNK cjepivo (ono Pfizera) mora se skladištiti na -70 stupnjeva Celzija, a ako uvjeti pohrane nisu idealni, cjepivo se može pokvariti, odnosno postati nedjelotvorno, pojašnjava Linial.
Brosh pak naglašava da bi svaka zemlja trebala biti oprezna prema bilo kojem od kandidata cjepiva protiv COVID-19, sve dok konačni rezultati treće faze testiranja ne budu poznati, recenzirani i službeno objavljeni. Jednom kad se to dogodi i ako su cjepiva odobrena, tad je posve u redu i koristiti ih.
Imat ćemo sigurnosni profil samo za određeni broj mjeseci, stoga ako postoje neke dugoročne posljedice nakon dvije godine, to nećemo moći znati. Mogli bismo pričekati dvije godine, no to bi značilo i još dvije godine pandemije, kaže Brosh.
Linial pak kaže da je za razvoj klasičnih cjepiva potrebno deset godina.
Mislim da svijet ne može čekati klasično cjepivo, poručuje.
Ipak, Linial je dala i znakovit odgovor na pitanje bi li se odmah cijepila mRNK cjepivom.
Neću se odmah cijepiti... Moramo pričekati i vidjeti radi li doista, rekla je.
Izvor: Jerusalem Post
