Konzumiranjem više flavonola, podgrupe flavonoida, antioksidansa koji se nalaze u raznim vrstama povrća, voća, čajeva i vinu, moguće je usporiti brzinu gubitka pamćenja, pokazalo je novo američko istraživanje.
Pad kognitivnih sposobnosti bio je dugoročno sporiji u grupi ljudi koja je konzumirala najviše flavonola, bez obzira na ostale čimbenike koji mogu utjecati na pamćenje, poput životne dobi, spola i pušenja, a najbrži u grupi koja ih je konzumirala najmanje, pokazali su rezultati studije nedavno objavljene u medicinskom časopisu Američke akademije za neurologiju, Neurology, a prenosi CNN.
Naša studija upućuje na to da specifičan izbor hrane može utjecati na sporiju stopu pada kognitivnih sposobnosti, rekao je autor studije dr. Thomas Holland, profesor na odjelu interne medicine Medicinskog centra Sveučilišta Rush u Chicagu. Nešto tako jednostavno poput konzumiranja više voća i povrća i ispijanja više čaja, osobito zelenog, jednostavan je način na koji ljudi mogu preuzeti aktivnu ulogu u održanju zdravlja svojeg mozga.
Flavonoli su citoprotektivni, što znači da štite stanice, uključujući i neurone, pa je moguće da postoji izravan utjecaj na kogniciju (korištenje svjesnih mentalnih procesa), rekao je dr. David Katz, specijalist za preventivnu medicinu i medicinu životnog stila te prehranu, koji nije sudjelovao u studiji.
Flavonoli imaju iznimno snažna antioksidativna svojstva, čime uvelike pridonose optimalnom funkcioniranju kardiovaskularnog sustava, a to pak čini temelj za prevenciju moždanog udara i ostalih cerebrovaskularnih zbivanja.
Namirnice izuzetno bogate tim bioaktivnim komponentama su crveni luk, jabuke, brokula i čajevi, posebice zeleni čaj. Najveću bioraspoloživost imaju flavonoli iz luka jer postižu najveće tkivne koncentracije i najintenzivniji učinak. Svakodnevnom konzumacijom tih namirnica rizik od moždanog udara (trećeg uzroka smrti u razvijenim zemljama) može se smanjiti za čak 20 posto.
Golema porodica fitokemikalija
Biljke sadrže više od 5000 flavonoidnih spojeva, koji igraju važnu ulogu u poticanju rasta stanica, borbi protiv okolišnog stresa i privlačenju insekata za oprašivanje.
Studije su pokazale da flavonoli u nekih ljudi (i životinja) smanjuju razvoj upala, što je glavni okidač za razvoj kroničnih bolesti te su bogati izvori antioksidansa, koji se bore protiv slobodnih radikala, vrlo nestabilnih molekula koje se prirodno stvaraju kada vježbate i kada vaše tijelo pretvara hranu u energiju.
Istraživanja upućuju na to da jedan od najčešćih flavonola, kvercetin, utječe na smanjen razvoj raka debelog crijeva i ostalih vrsta karcinoma.
Najviše ga je u luku, a nešto manje ga ima u brokuli, borovnicama, cvjetači, kelju, poriluku, špinatu i jagodama.
Drugi česti flavonol, kaempferol, sprečava rast stanica raka te istodobno čuva i štiti zdrave stanice. Dobri izvori kaempferola su luk, šparoge i bobičasto voće, no najbogatiji biljni izvor kaempferola su špinat, kelj i ostalo zeleno lisnato povrće, kao i začinsko bilje poput vlasca, kopra i estragona.
Treći učinkovit flavonol je miricetin, čiju su konzumaciju znanstvenici proučavali i na glodavcima. Drži pod kontrolom razinu šećera u krvi i smanjuje tau, protein koji se nalazi u mozgu i glavni je uzročnik razvoja Alzheimerove bolesti i ostalih tipova demencije. Špinat i jagode sadrže visoke razine miricetina, a dobri izvori ovog flavonola još su med, crni ribiz, grožđe, bobičasto voće, povrće, orasi i čaj.
Posljednja skupina flavonola, izorhamnetin, štiti od kardiovaskularnih i neurovaskularnih bolesti uz antitumorsko i protuupalno djelovanje. Dobri izvori izorhamnetina su kruške, maslinovo ulje, vino i umak od rajčice.
