Žene predstavljaju samo trećinu diplomiranih studenata znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike u Europi, dok samo 15,5% startupova ima osnivačice aktivne na startup sceni. No, unatoč tome, podaci pokazuju da startupovi koje osnivaju žene, u produktivnosti nadmašuju svoje muške konkurente.
To su podaci izneseni povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti. Naime, kako bi se povećala zastupljenost žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) Ujedinjeni narodi su 2015. godine odredili datum 11. veljače kao Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti. Prema “Žene u digitalnoj tablici rezultata Europske komisije 2021” žene u Europi predstavljaju samo trećinu diplomanata STEM-a, a rodni jaz utječe i na poduzetništvo - žene čine samo 15,5% osnivača startupova u Europskoj uniji.
Kako je istaknuto, osim što ima manje diplomiranih žena u STEM područjima, žene se također suočavaju s preprekama u dobivanju sredstava. Nedavno istraživanje dokazuje da u Srednjoj i Istočnoj Europi samo 1% raspoloživog kapitala ide na startupove s osnivačicama, a daljnjih 5% na mješovite spolne timove. Međutim, podaci također pokazuju da žene osnivačice u regiji rade više s novcem koji prime, nadmašujući muškarce u smislu kapitalne produktivnosti i generirajući 96% više prihoda po 1 € financiranja od startupova koje su osnovali muškarci.
Žene čine veliku većinu zdravstvenih radnika u Europi (70 - 80%) dok je u Srednjoj, Istočnoj i Južnoj Europi omjer liječnica najveći među razvijenim zemljama. Primjerice, u baltičkim državama, u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Portugalu, većinu liječnika čine žene, što premašuje prosjek OECD-a za 49 % . Iako se žene još uvijek teže odlučuju za pokretanje inovativnih promjena u zdravstvenoj industriji, u zadnje je vrijeme trendovi pokazuju da se broj poduzetnica u zdravstvu povećava.
Sada opažamo tri jaka trenda; prvo, inovatorice u zdravstvu dolaze iz različitih industrija. Naravno, prevladavaju znanost i tehnologija - mnoge žene dolaze izravno iz laboratorija, ali ima i diplomantica društvenih znanosti. Postoji mnogo različitih uloga u inovacijama u zdravstvu i žene se mogu brzo uključiti. Drugo, primjećujemo da su u više start-upova žene suosnivači i/ili da ih vode. I treće, dolazi val rasprava o uspostavljanju jednakih šansi za start-up tvrtke koje vode žene, a primjećujemo i trend u start-up ekosustavu u smislu da su dioničari otvoreniji za ulaganje u start-up tvrtke koje vode žene, kaže Monika Toth, direktorica regionalne inovacijske sheme u EIT Health InnoStars, vodećoj organizaciji koja podržava razvoj inovacija u zdravstvu.
EIT Health ima nekoliko programa osmišljenih za osnaživanje poduzetnica. Jedan je petotjedni Bootcamp ženskog poduzetništva koji povezuje početnike u zdravstvu u ranoj fazi pod vodstvom žena ili zajedno s mrežom mentora koji njeguju i podržavaju njihov brzi rast. Inicijativa koju podupiru IESE Business School, Institut Pedro Nunes i NUI Galway, osigurava intenzivnu obuku, pristup mreži i mentorstvo. EIT Health trenutno prima prijave za program (natječaj traje do 14. ožujka).
Isticanje žena inovatora nije važno samo za njihove vlastite start-upove, već pomaže u stvaranju šireg društvenog utjecaja na privlačenje više žena u STEM i inovacije, naglašava Monika Toth.
Joana Melo, mlada poduzetnica iz Portugala sudjelovala je u nekoliko akceleratorskih programa EIT Health InnoStars. Njezina tvrtka, NU-RISE, pomaže liječnicima u pružanju sigurnijeg i preciznijeg liječenja zračenjem osiguravajući odgovarajuće doze zračenja na pravom mjestu. Joana Paiva je CTO i suosnivačica iLofa, tvrtke sa sjedištem u Portu koja koristeći biofotoniku i umjetnu inteligenciju razvija neinvazivno rješenje za probir pacijenata s Alzheimerom za klinička ispitivanja. Forbesova lista 2020. godine uvrstila ju je u kategodriju Under 30 Europe u kategoriji Znanost i zdravstvo, a nominirana je i za EIT Woman Award.
Prema časopisu Forbes na popisu 100 najutjecajnijih žena u Poljskoj nalazi se i izvršna direktorica i suosnivačica UVera, dobitnica EIT Health Catapult i InnoStars Awards Magdalena Jander.
Ova znanstvenica razvija sljedeću generaciju zdravih i ekoloških prijateljske zaštitne tvari protiv cijelog spektra UV sunčevog zračenja te zajedno sa svojim timom teži održivoj proizvodnji i pridonosi kružnom gospodarstvu.
Cilj nam je proizvesti vrlo moćnu tvar koja je 100 % ekološki prihvatljiva i to ne samo s ciljem da ne bi utječe na koraljne grebene ili morski život, već je i sam proces proizvodnje održiv jer troši tone CO2 i ispušta tone O2 i plodnu biomasu kao nusproizvode, objašnjava Magdalena Jander, dodajući da ako želimo vidjeti više djevojaka u STEM predmetima, trebamo mijenjati obrazovni sustav u osnovnim i srednjim školama u smislu razvijanja kritičkog mišljenja.
Prema istraživanju koje je proveo Microsoft na 11.500 mladih žena u 12 europskih zemalja, djevojčice u dobi od 11 do 12 godina jednako su zainteresirane za STEM predmete kao i dječaci. Međutim, čim napune 15 - 16 godina njihov interes pada. U toj dobi, prema OECD-u, samo 5 % djevojčica kaže da očekuje da će imati karijeru u računalstvu ili inženjerstvu, u usporedbi s 18 % dječaka. Microsoftovo istraživanje također otkriva da su djevojkama uz praktično iskustvo i praktične vježbe unutar ili izvan učionice važan motiv za daljnje razvijanje STEM karijere upravo vidljivi ženski uzori.
UVera nije jedina tvrtka koja održivost smatra prioritetom - litavski startup CasZyme, kojeg su pokrenule žene razvija alate koji poboljšavaju primjenu CRISPR-a (Clustered Regularly Interspaced Short Palindromic Repeats) u istraživanju i razvoju uređivanja gena. Alat je već uspješan u zdravstvu, u borbi protiv genetskih bolesti i raznih oblika raka, kao i u ubrzavanju testiranja na COVID-19. Međutim, CRISPR – takozvana tehnologija genetskih škara može igrati i važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena na način da lokalnim zajednicama omogućava uzgajanje dovoljno hrane u svim klimatskim uvjetima što rezultira smanjenjem troškova prijevoza.
Prema dr. Moniki Paule koja je doktorirala društvene znanosti i ima iskustvo u visokotehnološkom poslovnom razvoju i prijenosu tehnologije u biotehnološkoj industriji, "trebamo preoblikovati biotehnološku industriju kako bi bila u korist oba spola."
Jedan od razloga za to je taj što žene u biotehnološkoj industriji mogu biti osjetljivije na korištenje u okolišu najnovijih dostignuća u tom području. Prema istraživanju OECD-a, žene diljem svijeta imaju tendenciju da budu osjetljivije na ekološke probleme, sklonije su recikliranju, kupnji organske hrane i proizvoda s eko-oznakom, uključenju u štednju vode i energije te korištenje energetski učinkovitih oblika prijevoza. To se također može prevesti u održive ideje vođene ženama.
