Profesor Scott Whiteford predaje sociologiju vodstva na Sveučilištu Nebraska-Lincoln i radi kao direktor Leadership Analytics, gdje tvrtkama pomaže da odaberu i educiraju svoje lidere ovisno o njihovi najjačim stranama.
Godinama već proučava lidere i stilove vođenja sa sociološkog aspekta, a svoje znanje, osim američkim studentima, prenosi i studentima na zagrebačkom Visokom učilištu Algebra u sklopu MBA studija "e-leadership".
Iskoristili smo priliku i porazgovarali s prof. Whitefordom o tome tko može postati lider i kako se liderom postaje, ali i o liderima općenito. Ono što nas je zaintrigiralo je činjenica da dobar lider ima neke specifične osobine. Koje? Pročitajte u razgovoru.
Predajete sociologiju vodstva na Sveučilištu Nebraska-Lincoln. Možete li nam objasniti što je sociologija vodstva i zašto je danas važna?
Sociologija vodstva je proučavanje lidera unutar njihove grupe, organizacije, kulturnog i povijesnog konteksta. Studija nadilazi puko razumijevanje talenta, znanja i vještina vođe, već je ispitivanje njihovog vodstva u širem društvenom kontekstu.
Sociologija vodstva danas je važna jer se znanstvenici i istraživači prečesto fokusiraju previše specifično na pojedinca, a nedovoljno na druge čimbenike kao što su grupa, organizacija, kulturni i povijesni kontekst; time predstavljajući ograničavajući pogled na vođu. Luka Modrić mi je najdraži nogometaš. Siguran sam da bi bio uspješan u bilo kojoj generaciji, ali ono što je njegovo Svjetsko prvenstvo 2018. učinilo zaista jedinstvenim bilo je to što je imao jaku grupu suigrača, izvrsnog trenera i plan koji istaknuo njegove talente. Proglašen je igračem turnira, a Hrvatska je postala viceprvak. Možda ne bi bio tako uspješan da je bio u momčadi 2006. koja nije pobijedila u utakmici na Svjetskom prvenstvu.
Kako se današnji lideri razlikuju od vođa iz prošlosti? Koje su najvažnije karakteristike (osobine) i vještine koje moderni lideri moraju imati da bi bili uspješni?
Današnji vođe nisu toliko različiti od vođa iz prošlosti. Kao i u prošlosti, vođe moraju biti u stanju izgraditi konsenzus kroz odnose, uspostaviti viziju za svoj tim i imati grupu ljudi koji ih žele slijediti i prepoznati njihov legitimitet kao vođe.velika razlika Postoji u tome kako vođe danas vode nego u prošlosti, budući da se lideri danas suočavaju s novim izazovima, kao što je trenutna i široka raznolikost informacija. Dakle, osoba je vrlo slična, ali je proces vrlo različit.
Proučavam liderstvo gotovo 18 godina, a tijekom svog vremena radio sam i podučavao više od 1800 lidera. Ljepota biti društveni znanstvenik je u tome što ne postoje dva ista vođa. Konkretno, kada mjerimo vođe u Talent Plusu, vidimo da su najvažnije karakteristike modernih vođa njihova sposobnost da:
- budu samopouzdani
- usmjeravaju energiju
- uče
- uspostavljaju viziju
- započinju odnose
- uvjeravaju druge
- personaliziraju vodstvo
- razvijaju druge
- slušaju i rješavaju
- povezuju ljude s vizijom
Važno je istaknudi da svaki vođa ima područja snage i svaki vođa ima područja slabosti. Dakle, dok gledamo gornji popis, dva lidera mogu imati različite skupove snaga i obojica mogu biti uspješni. Rijetko, ako ikada, lideri imaju jednaku snagu u svih ovih 10 karakteristika.
Vi ste jedan od predavača na Algebri MBA na temu e-Leadership. Zašto je e-liderstvo danas toliko važno? Koja je glavna razlika (ako postoji) između klasičnog vodstva i e-vodstva?
Prisjetite se u jednom ranijem pitanju, ustvrdio sam da tko su vođe nije mnogo promijenio između klasičnog i modernog vodstva. Međutim, moderni vođe moraju biti u stanju prikupljati i sintetizirati podatke drugačije od klasičnih vođa i moraju pristupiti razvoju svojih ljudi. Više ne mogu raditi u silosima i jednostavno govoriti ljudima što da rade. Zbog toga je e-liderstvo tako važno. U Algebri, naš pristup je ispitati vrhunska istraživanja, posebno ona koja se odnose na vođenje drugih. Dakle, e-leadership se bavi problemima modernog vodstva i procesima i ljudima.
Koji su najveći izazovi s kojima se današnji lideri suočavaju? I što biste im savjetovali?
Najveći izazov s kojim se lideri danas suočavaju je učinkovit razvoj zaposlenika. Lideri troše premalo vremena na razvoj članova svog tima, a kada se usredotoče na njih, usredotočuju se na njihove slabosti, a ne na njihove snage. Istraživanja pokazuju da angažirani zaposlenici dovode do velikog zadovoljstva kupaca i prihoda tvrtke. Zaposlenici koji osjećaju da njihov vođa ulaže u njih vjerojatnije će biti angažirani.
Moj bi savjet vođama bio da promijene svoj pristup članovima tima. Trebali bi posvetiti više vremena razvijanju svojih snaga. Procjenjujući talent, vođe mogu staviti svoje članove tima na najbolja mjesta za njihov uspjeh. Također bi trebali razumjeti dugoročne ciljeve karijere zaposlenika i kako mogu sintetizirati viziju tvrtke s vizijom zaposlenika.
Rađaju li se ili postaju dobri vođe? Može li netko naučiti biti dobar vođa?
Odgovor je mješavina oba. Naravno, postoje lideri koji su uvijek imali sklonost da vode druge. To se pokazuje u vrlo ranoj dobi. Kako potencijalni vođe stare kroz mladost, mogu napredovati ako im se da više prilika za vođenje. Međutim, lideri se moraju razvijati. Bez razvoja, čak i lideri koji su možda bili uspješni, ostat će neotkriveni. Istina je i suprotno. Netko tko možda nije imao tako snažnu sklonost vođenju kad je bio mlađi, može napredovati u okruženju koje se temelji na prednostima i gdje mu se daju prilike za vođenje.
Jesu li epidemija COVID-a i kultura "rada od kuće" promijenile poziciju lidera u organizaciji? Kako?
Pandemija COVID-a promijenila je radno okruženje trajno. Ne samo da je „rad od kuće“ tu da ostane, već se i vođe moraju brzo prilagoditi. Novo okruženje utjecalo je na vođe na dva primarna načina. Prvo, odnosi s njihovim izravnim podređenima (i kolegama i vođama) nikad nisu bili važniji. Odvajanje vremena za istinsko razumijevanje svakog od članova njihovog tima ključno je za dugoročni uspjeh njihove organizacije. Lideri bi trebali odvojiti više vremena za razgovore o ulaganju u karijeru i razumijevanjem koje su dugoročne težnje članova njihovog tima i kako oni mogu pomoći u njihovom ostvarenju. Drugo, mjerenje produktivnosti članova tima se promijenilo. Voditelji više ne mogu jednostavno zahtijevati da njihovi zaposlenici budu za dodijeljenim stolom tijekom radnog vremena. Sada zaposlenici imaju slobodu i fleksibilnost da rade s bilo kojeg mjesta. Stoga vođe moraju izgraditi odnose pune povjerenja i više ocjenjivati produktivnost nego odrađene sate.
U Zagrebu ćeš podučavati buduće lidere. Što očekuješ?
Ovo je šesti put da predajem Upravljanje i vođenje ljudi u globalnom okruženju na Sveučilištu Algebra. Bilo je to vrlo korisno iskustvo. Ponizno je podučavati buduće vođe. Moja očekivanja od studenata potpuno su ista kao i moja očekivanja od studenata u Sjedinjenim Državama. Mnogo je više sličnosti nego razlika. Ipak, imam velika očekivanja od studenata, a studenti Algebre ih uvijek ispunjavaju. Učenici su ovdje pristojni, radoznali, spremni na suradnju i sudjelovanje. Dolazak u Zagreb predavati studentima Algebre je vrhunac moje godine!
Postoje li razlike u vođama ovisno o kontinentu, regiji, zemlji ili kulturi? Jeste li primijetili razlike između svojih američkih i hrvatskih studenata?
Ovo je povezano s prethodnim pitanjem, ali ću na njega odgovoriti kroz drugu prizmu. Moje predavanje temelji se na procjenama i anketama i njihovoj upotrebi u razumijevanju vođa, članova tima i kulture tvrtke. Usredotočen sam na pristup vodstvu temeljen na prednostima. Odnosno, želim znati karakteristike ili talente koje posjeduju jaki vođe. Kao što je gore navedeno, želim znati stvari kao što je sposobnost vođe da uspostavi viziju, izgradi odnose, uvjeri druge i iskoristi njihovo povjerenje. Kada ispitujemo snage, ne vidimo razlike među, dobi, rasi, spolu, regiji ili zemlji. Znam da to zvuči dubokoumno, ali naše istraživanje pokazuje da su snage koje Hrvate čine uspješnim vođama iste one snage koje čine uspješne američke vođe (iako znanje, vještine i iskustva mogu biti različiti).
Što se tiče studenata, uživam predavati studentima diplomskih studija, a studentima Algebre MBA je užitak predavati. Jedna ključna razlika koju vidim između hrvatskih i američkih studenata je ta da su moji studenti Algebre željni učenja i otvoreni su za nove ideje. Ne čine se tako kruti kao moji američki studenti u načinu na koji tumače ono što uče. Uživam u svojim studentima Algebre i moram reći da je ovo samo moje iskustvo; Svakako ne govorim o iskustvima svojih drugih profesora.
Za kraj, koga biste istaknuli kao primjer dobrog lidera u svijetu i zašto?
John Wooden. Od svih lidera koje sam proučavao tijekom svoje karijere, najviše me zaintrigirao John Wooden. Wooden je bio košarkaški trener na Sveučilištu California-Los Angeles od 1948. do 1975. godine. Tijekom tog vremena osvojio je 10 državnih prvaka. Pročitao sam dvije njegove knjige o vodstvu: "Zovu me trener" i "Wooden o vodstvu". Isticao se u 2 ključna aspekta vodstva. Prvo, jako je dobro poznavao svoje igrače. Znao je sve o njima. Znao je što ih je motiviralo, što ih je inspiriralo i kako izvući najviše iz svojih snaga. Drugo, imao je snažnu viziju za svoje košarkaške timove. Dobro je poznavao svoje protivnike i znao je kako učinkovito iskoristiti svoje igrače kao tim. Zaintrigirali su me i drugi: Benjamin Franklin, Steve Jobs, Martin Luther King Jr., da spomenem samo neke.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
