Nedavna studija pokazala je da se oko pandemije novog koronavirusa i COVID-19 bolesti vrti preko 2000 lažnih tvrdnji, stoga i najbritkiji umovi mogu pokleknuti pred najezdom globalne infodemije koja se najviše širi putem društvenih mreža.

Dok neke izmišljotine oko novog koronavirusa i COVID-19 bolesti samo zbunjuju ljude, druge su vrlo opasne, a zajedno potkopavaju povjerenje javnosti u znanost, medije te države i institucije koje bi, brem im je to zadaća, trebale štititi javno zdravstvo.

Među tolikom gomilom laži oko novog koronavirusa, njih 13 ih se pokazalo najpopularnijima. Ponavljamo, riječ je o potpunim izmišljotinama, utemeljenima samo u činjeničnom vakuumu.

1. Koronavirus se širi putem 5G mreže

O ovome se već dosta pisalo. Ovaj mit postao je popularan kako se krenulo s uvođenjem 5G mreže u pojedinim zemljama svijeta. Bez obzira koliko puta ga ponavljali, svaki put zvučat će samo gluplje.

5G su radio valovi na nešto višim frekvencijama od 4G i to je sve. Izloženost tom elektromagnetskom zračenju nema ama baš nikakve veze s prenošenjem COVID-19 bolesti, niti može utjecati na tijek bolesti kod zaraženih pacijenata.

Telekomunikacijski toranj, ilustracija HAKOM upozorava: Ne nasjedajte na lažne vijesti! Znanstveno utemeljena povezanost 5G tehnologije i COVID-19 ne postoji!

Jednostavnije rečeno - virusi se ne prenose radio valovima.

2. Virus je proizveden u laboratoriju

Do sredine ožujka 23 posto Amerikanaca bilo je uvjereno da je novi koronavirus razvijen u nekom stranom laboratoriju. Nula posto znanstvenika i epidemiologa se slaže s takvim zaključkom.

Postoje varijacije na temu oko ove teorije zavjere pa se tako govori da je riječ o kontroli populacije, da je iza svega nesretni Bill Gates koji na taj način želi potaknuti prodaju cjepiva te da su novi koronavirus Kina ili SAD razvile kao biooružje.

Ilustracija Čovjek je sam kriv za prijenos koronavirusa sa životinja, ako se praksa ne promijeni, takvih pandemija bit će još

U međuvremenu je znanstveno dokazano da je novi koronavirus na čovjeka prešao sa životinja, točnije šišmiša. Dokazi su prezentirani u znanstvenoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Microbiology.

3. Nije novi koronavirus tako strašan

Ovaj narativ podržavaju neki svjetski političari, ali i neki milijarderi (poput Elona Muska).

Isprva se naravno nije znalo što sve novi koronavirus može napraviti ljudskom tijelu i zdravlju, no znanost se dosad složila oko toga da je oko pet puta smrtonosniji od gripe.

COVID-19 bolest je dosad već uzela toliko života u SAD-u, koliko nije niti jedna epidemija uzela u toj zemlji u godinu dana od 1918. godine.

Bill Gates Gates otvoreno: Musku je bolje da ne govori o nečemu o čemu nema pojma

Isto tako, novi koronavirus ostavlja i trajnije posljedice po organizam, koje mogu potrajati i mjesecima od preboljenja COVID-19 bolesti, a uključuju bolove i smušenost.

4. Novi koronavirus mutira u nešto više(-manje) opasno

Da, virus je mutirao, što su iznenađujuće vijesti za otprilike nula posto virologa. Ipak nije mutirao na takav način da bi se promijenilo dosadašnje razumijevanje njegovih mehanizama ili ozbiljnost bolesti koju uzrokuje.

Ilustracija Znanstvenici pronašli gotovo 200 mutacija koronavirusa i otkrili kako to može pomoći u razvoju cjepiva

U istraživnaju objavljenom u znanstvenom časopisu Science, zaključeno je kako ne postoje čvrsti dokazi da su mutacije novog koronavirusa pozitivno ili negativno utjecale na njegovu viralnost ili na to koliko je smrtonosan.

5. Konzumiranje alkohola štiti od koronavirusa

Upravo suprotno. Konzumiranje alkohola, pogotovo prekomjerno, slabi imunitet i onemogućava tijelu učinkovitu borbu protiv zaraznih bolesti.

6. Konzumiranje češnjaka, izbjeljivača ili ljutih papričica će uništiti novi koronavirus

Češnjak znanstveno dokazano nije pokazao nikakav učinak na novi koronavirus. Zapravo učinkovit je protiv tog virusa koliko je učinkovit i protiv vampira, a vampiri ne postoje...

Konzumiranje izbjeljivača zapravo je fenomenalno opasna i nepromišljena zamisao. Izbjeljivač neće uništiti novi koronavirus u nečijem organizmu, ali će svakako uništiti unutarnje organe te osobe i ubiti je.

Što se ljutih papričica tiče, možete pojesti "karolinsku kosačicu" (Carolina Reaper) ili "papričicu X" (Pepper X), koje su naljuće papričice na planetu, no bol ćete osjetiti samo vi, no ne i novi koronavirus.

7. Hidroksiklorokin možda radi. Tko će znati?

Američki FDA kaže da osim gomile nuspojava hidroksiklorokin nema nikakvog utjecaja na SARS-CoV-2 virus.

Lijek hidroksiklorokin Neki ga zagovaraju, drugi odbacuju: Zašto je hidroksiklorokin podijelio svijet?

Hidroksiklorokin kao moguću terapiju zagovarao je i američki predsjednik Donald Trump, a dezinformacije oko njega su na FOX Newsu prenijete kao "ozbiljna znanost".

8. Djeca se ne mogu zaraziti niti prenositi zarazu

Prvo se krenuli mitovi da se djeca ne mogu uopće zaraziti, a onda je te mitove razbila američka studija koju je proveo "Coronavirus in Kids project" koristeći državne podatke kako bi pronašli broj zaraženih mladih koji nisu službeno evidentirani. Njihova procjena je bila da je dotad bilo zaraženo 2,7 milijuna mladih u dobi ispod 17 godina.

Dijete i maska, ilustracija Studija otkrila zabrinjavajuće podatke o koronavirusu: Mala djeca do 100 puta zaraznija od odraslih

Nakon toga narativ se promijenio u onaj da djeca ne prenose koronavirus. I to se pokazalo netočnim, jer znanstvenici su utvrdili da su djeca u dobi od 10 godina na više, jednako zarazna kao i odrasle osobe.

9. Djeca ne mogu oboljeti od COVID-19

Istina je da djeca i mlađi punoljetnici manje obolijevaju od COVID-19 bolesti, no manji rizik ne znači i nikakav rizik.

Ranije spomenuti "Coronavirus in Kids project" izvijestio je da je do 16. kolovoza od COVID-19 bolesti preminulo 105 djece u SAD-u u dobi od 19 ili manje godina.

Dijete i maska, ilustracija Djeca lakše prebolijevaju COVID-19, a i smrtnost im je manje nego kod odraslih

10. Dva metra je zlatno pravilo

Sve je više stručnjaka koji pravilo distanciranja od dva metra u svim situacijama ne vide kao zlatni standard.

Znanstveno je dokazano da najsitnije kapljice nastale dahom, kihanjem ili kašljanjem, mogu prijeći i puno više od dva metra udaljenosti, pogotovo ako u sve uračnuamo i atmosferske uvjete poput vjetra, vlage i slično.

U zatvorenim prostorima, virus se putem sitnih kapljica može prenijeti po čitavoj prostoriji.

Svi preporučuju dva metra kao jednu od mjera socijalnog sidtanciranja, no u nekim slučajevima tri metra je bolje, a u nekim niti jedna mjera distanciranja nema smisla (prostorije pune ljudi i slabo ventilirane).

Socijalno distanciranje Britanski stručnjaci kritiziraju mjeru socijalnog distanciranja: "Bazirana je na znanstvenim istraživanjima iz 19. stoljeća kojima je istekao rok trajanja"

11 Maske ne pomažu

Ako se pravilno nose, maske pomažu i jedna su od ključnih preventivnih mjera u provođenju taktike sprječavanja širenja pandemije.

12. Obične marame mogu zapravo širiti virus

Krivo. I bilo kakva tkanina preko lica bolja je nego ništa pokazala su znanstvena istraživanja.

Zaštitna maska Koju zaštitnu masku nositi? Znanstvenici proveli istraživanje i objavili koje su najbolje, a koje najmanje učinkovite maske

13. Imunitet krda će prekinuti pandemiju

U ovom mitu može i biti istine, no postoji i nekoliko "ako" u svemu tome.

Ako se razvije cjepivo i ako se većina cijepi, virus će se manje širiti i razina prijetnje će se smanjiti s pandemijske na lokalnu, odnosno epidemijsku. No, zasad cjepivo nije razvijeno.

Ako se cjepivo ne razvije, misao je da se dovoljno ljudi zarazi novim koronavirusom te na taj način da se proizvede kolektivni imunitet koji će spriječiti daljnje širenje virusa.

Cijepljenje Znanstvenici upozoravaju: "Kolektivni imunitet? Daleko smo od toga. Svega 10 do 20 posto ljudi imuno je na koronavirus"

Ipak, da bi to funkcioniralo imunitet bi moralo razviti između 40 i 50 posto svjetske populacije, a neki stručnjaci smatraju da bi ta brojska moraba biti i do 70 posto.

Takvo što ne dolazi bez svoje cijene, međutim. U SAD-u, to bi značilo šesterocifrenu brojku umrlih od COVID-19.

Izvor: Elemental Medium

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju