Osobna računala ima 77 posto hrvatskih kućanstava, a pristup internetu 85 posto, što je za tri odnosno četiri postotna boda više nego u 2019., podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Ti podaci pokazuju da gotovo sva kućanstva imaju širokopojasni pristup internetu, a razlike i to male u odnosu na prošlu godinu vidljive su samo u vrsti pristupa - 86 posto kućanstava ove godine ima samo fiksni širokopojasni pristup internetu, što je jedan postotni bod manje nego 2019. godine.
Za jedan postotni bod u odnosu na lani povećan je i udio kućanstava koja imaju samo mobilni širokopojasni pristup internetu, na 71 posto.
S obzirom na dob i spol korisnika računala i interneta, nema bitnih razlika između ove i prošle godine - i dalje ih je najviše mlađe i srednje dobi tj. od 16 do 54 godine, muškaraca je više nego žena u tim dobnim skupinama, osim u onoj od 35 do 44 godine u kojoj žene imaju malu prednost.
Slično je i kada se gleda prema radnom statusu, gdje učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju računala i internet. Kao i kod dobi, po radnom statusu korištenje se smanjuje s godinama odnosno umirovljenjem.
Ni razlozi korištenja interneta nisu se bitnije mijenjali ove godine u odnosu na 2019., pa je tako najviše građana na internetu radi čitanje vijesti i časopisa, informiranja o proizvodima i uslugama i gledanja sadržaja na YouTubeu.
Njih 84 posto koristi e-mail, 74 posto ih se na internetu informira o zdravlju, a po 73 posto su tamo radi praćenja društvenih mreža, slanja poruka preko Vibera, WhatsAppa i sličnih servisa, te zbog telefoniranja ili videokonferencija.
Najmanje građana na internetu (29 posto) je radi prodaje proizvoda i usluga, 64 posto radi bankarskih usluga, 62 posto radi slušanja glazbe, a 53 posto radi servisa e-uprave.
Internetska trgovina na lanjskoj razini
Iako se očekivalo da bi trgovina putem interneta zbog rada od kuće i drugih razloga zbog pandemije mogla donijeti porast trgovine putem interneta, statistika DZS-a to ne pokazuje, nego da je ta trgovina na razini lanjske odnosno 46 posto internetskih korisnika kupovalo je robu i usluge putem interneta, za razliku od 2019. kada je to činilo 45 posto.
Pritom se uobičajeno najviše kupovalo odjeću, obuću, nakit i torbe, (58 posto), a slijede telekomunikacijske usluge, računala, tableti i slično.
Ni dostava hrane putem interneta nije se bitnije mijenjala u odnosu na lani i to je radilo 17 posto korisnika interneta.
Najviše korisnika, 64 posto, na internetu je kupovalo ove godine jednom do pet puta, dok ih je najveći broj, ili 75 posto pritom potrošilo 2.000 kuna.
DZS je ove godine, kako navode, prvi puta istražio i novu pojavu tj. Internet of Things (IoT) ili koliko se korisnici interneta služe inteligentnim internetskim uređajima koje su podijelili na kućanske aparate, sigurnosne i uređaje za upravljanjem energijom te virtualne asistente.
Rezultati su pokazali da se 20 posto korisnika služi nekim od tih uređaja. Najčešće su to virtualni asistenti (primjerice Siri i slični), koje koristi 11 posto korisnika IoT-a, slijede IoT kućanski aparati koje koristi šest posto te sigurnosni uređaji s pet posto i energetski IoT s četiri posto korisnika.
