Čak i najsitniji zadatak može izgledati nepremostivo, primjerice započeti izvještaj, pospremiti natrpan sudoper ili koristiti dosad neiskorištenu spravu za vježbanje. Teškoća nije u nedostatku interesa, već u tome što mozak odbija napraviti prvi korak.
Znanstvenici su sada možda locirali neuralni krug odgovoran za tu otpornost. Studija objavljena u stručnom časopisu Current Biology identificira taj dio u mozgu koji djeluje kao "kočnica motivacije", suzbijajući nagon za pokretanjem obavljanja zadataka. Kad je taj neuralni krug suzbijen kod makaki majmuna, njihovo ponašanje usmjereno na cilj se vratilo.
Promjena nakon ove modulacije bila je dramatična, kaže za Nature Ken-ichi Amemori, neuroznanstvenik s japanskog Sveučilišta u Kyotu i koautor studije.
Ta neuralna kočnica može biti posebno otporna kod psihijatrijskih stanja poput shizofrenije i teškog depresivnog poremećaja, a razlikuje se od izbjegavanja zadataka povezanim s tjeskobom. Pearl Chiu, računalna psihijatrica s američkog Sveučilišta Virginia Tech, koja nije sudjelovala u studiji, ističe za Nature da je mogućnost vraćanja motivacije posebno uzbudljiva.
Amemorijev tim trenirao je dva makaki mužjaka na zadacima donošenja odluka, jedan s nagradom u obliku vode, a drugi u kombinaciji s neugodnim puhanjem zraka u lice. Za uspjeh je bilo potrebno fiksirati pogled na zaslon, što je znanstvenicima omogućilo mjerenje početka zadatka.
Makaki majmuni su oklijevali kada je postojala mogućnost kazne, no suzbijanje signala iz ventralnog strijatuma (dio mozga, smješten u bazalnim ganglijama) prema ventralnom pallidumu (također dio bazalnih ganglija) povećalo je njihovu spremnost na početak zadatka, a da se pritom ne mijenja njihovo vrednovanje nagrade u odnosu na kaznu. Elektrofiziološki podaci upućuju da ventralni strijatum detektira odbojna stanja i suzbija aktivnost ventralnog palliduma, čime životinje postaju manje sklone djelovanju.
Ventralni pallidum mogao bi biti središte deficita motivacije ili apatije u depresiji, kaže Amemori. Ako se potvrdi kod ljudi, navedeni uvidi mogli bi promijeniti pristup liječenju depresije, rješavajući poteškoće u započinjanju zadataka, umjesto samo povećanja užitka ili smanjenja tjeskobe.
Opasnost od "izgaranja"
Vikram Chib, biomedicinski inženjer s američkog Sveučilišta Johns Hopkins napominje u komentaru istraživanja za Nature je otkriće japanskih znanstvenika važno.
Pomaže nam shavtiti kako ta mreža u mozgu može krenuti po zlu, kaže.
Chiu dodaje da studija može imati implikacije na psihoterapiju i ciljanje intervencija poput dubinske stimulacije mozga ili ultrazvuka. No, Amemori upozorava na potrebu na potrebu za uravnoteženim pristupom.
Previše rada je vrlo opasno. Ovaj krug nas štiti od izgaranja, kaže na kraju.
