Dio predavanja na konferenciji Windays koja je jučer počela u Solarisu, odnosi se i na obrazovanje, odnosno na utjecaj tehnologije na obrazovanje te na nužne promjene koje se trebaju uvesti u kurikulum. Obrazovanje treba prilagoditi modernim vremenima koja su se uvelike promijenila u odnosu na prije 10, 20 i više godina. Kako je na predavanju o digitalnom sazrijevanju škola i školskog sustava naglasila Helena Valečić, članica mentorskog tima za provedbu eksperimentalnog programa Škola za život, današnja djeca ne smiju se poučavati na način "kako su nas poučavali" jer im na taj način krademo budućnost.
Hrvatski obrazovni sustav dugo je bio pasivan i svatko željan promjena nailazio je na brojne zidove, no reforme su ipak pokrenuti i sada nas čeka veliki skok, a ono što je najvažnije jest da reforme nikada ne smiju stati, već uvijek trebamo težiti napretku i novitetima.
Upravo o promjenama u sustavu obrazovanja, primjeni kurikularne reforme te o eksperimentalnom programu Škola za život govorila je Helena Valečić koja je ukratko objasnila što je do sada napravljeno i kakav je napredak postignut u sklopu programa.
Digitalno sazrijevanje škola ne odnosi se samo na to da se djeci da tablet u ruke, već se, među inim i uz pomoć digitalnih tehnologija, želi promijeniti način na koji djeca uče. Trenutačno se sve svodi na učenje i reprodukciju sadržaja, a fokus reforme odnosi se na poticanje djece na kritičko razmišljanje i kreativnost te razvoj različitih kompetencija. Također, treba promijeniti i vrednovanje učenja i smanjiti pritisak na ocjene.
Ključ za uspjeh reforme i uvođenja promjena nalazi se i u nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima, odnosno njihovom profesinalnom i osobnom razvoju jer i oni moraju imati digitalne vještine i znanje koje bi mogli prenositi na djecu.
Promjene u načinu učenja
Ministarstvo znanosti i obrazovanja za eksperimentalni program odabralo je 74 škole te se u kurikularnu reformu ulažu značajna sredstva, i to iz državnog proračuna, Europskog socijalnog fonda te od podrške EK za strukturalne reforme. Za praćenje uvođenja kurikuluma, novih metoda poučavanja i vrednovanja, kao i pripremu obrazovnih sadržaja, online i offline edukacije, savjetovanje i podršku školama tijekom provedbe zadužen je mentorski tim Škole za život od 200 ljudi.
Glavne promjene koje reforma donosi odnose se, dakle, na usmjerenost na učenje, odnosno mijenja se fokusa sa usmjerenosti prema sadržaju učenja na usmjerenost na proces učenja. Promjenom načina učenja od učenja sadržaja i činjenica na podršku u razvoju vještina, stavova i vrijednosti uz usvajanje znanja razvijaju se kompetencije učenika, a mijenja se i uporaba metoda poučavanja od poučavanja putem predavanja do upotrebe različitih metoda poučavanja i aktivnog učenja. Zadnja velika promjena odnosi se na podjelu odgovornosti - od potpune kontrole nad procesom učenja prema uključivanju učenika u proces učenja te pružanju pomoći učenicima u učenju.
Prema dosadašnjim anketama među profesorima i učenicima eksperimentalne nastave, većina se slaže da je došlo do promjene te su nastavnici pohvalili rasterećenje sadržaja tako da se više mogu pohvaliti učenicima na satu.
No naravno, pred Školom za život stoje veliki izazovi - npr. na komentar iz publike kako se u srednjoj školi i dalje uče dva sata tjedno latinski, jednako kao i informatika, gđa. Valečić komentirala je kako nisu mogli odmah početi s promjenama u broju nastavnih sati pojedinih predmeta, no vjerujemo kako će se u budućnosti takve stvari promijeniti i da će se još veća pažnja posvetiti predmetima koji će djecu zanimati i sadržaju koji će ih pripremiti za bolji život.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
