Sve veća prevalencija raka crijeva među osobama mlađima od 50 godina potaknula je hitna istraživanja mogućih uzroka. Dvije nedavne studije istraživača australskog Sveučilišta Flinders ukazuju na obrasce prehrane kao značajan čimbenik u tom alarmantnom trendu vezanom za zdravlje.
Identificirali smo mnoge izravne veze između lošeg izbora prehrane i karcinoma probavnog sustava, kaže nutricionistički epidemiolog Yohannes Melaku, jedan od autora navedenih istraživanja, koja su objavljena u časopisima European Journal of Nutrition i Nutrition Reviews.
Nezdrava prehrana, koju karakterizira pretjerano konzumiranje crvenog i prerađenog mesa, rafiniranih žitarica, slatkih pića, alkohola i brze hrane, usko je povezana s rakom probavnog sustava. Ti karcinomi, koji čine jednu trećinu smrti od raka u svijetu, mogu se razviti u cijelom probavnom traktu, od grla do rektuma.
"Vrijeme je za akciju"
U svom sustavnom pregledu epidemiolog Zegeye Abebe i kolege analizirali su 28 studija o prehrani i rizicima od raka probavnog sustava. Iako su se pojedinačne studije razlikovale, ukupni nalazi pokazuju da zdrave prehrambene navike općenito smanjuju rizik od raka. Još jedna analiza podataka od 97.561 sudionika otkrila je da prehrana bogata vlaknima i nezasićenim mastima značajno smanjuje rizik od raka debelog crijeva, bolesti za koju se očekuje da će do 2040. odnositi 1,6 milijuna života godišnje.
Uz rastući broj karcinoma probavnog sustava, poput raka crijeva, koji se dijagnosticira u cijelom svijetu, a sve više kod ljudi mlađih od 50 godina, vrijeme je za akciju kako bismo zaštitili zdravlje probavnog sustava ljudi, naglašava Melaku.
Znanstvenici ističu upale i interakcije mikrobioma kao potencijalne mehanizme koji povezuju lošu prehranu s rakom. Protuupalna hrana poput lisnatog povrća, bobičastog voća, orašastih plodova i masne ribe može neutralizirati te učinke, dok upalna hrana poput crvenog mesa i slatkih napitaka može pogoršati rizike povećanjem inzulinske rezistencije.
Inzulinska rezistencija povećava rizik od raka aktivacijom hormona faktora rasta 1 (somatomedin C), sličnog inzulinu, objašnjava Abebeov tim.
Epidemiologinja sa spomenutog Sveučilišta Flinders Amy Reynolds poziva na veći fokus na prehranu u kliničkim okruženjima. Moramo razumjeti kako različiti obrasci prehrane mogu utjecati na rizik od razvoja karcinoma probavnog sustava, kaže ona. Edukacija o zdravoj prehrani mogla bi imati ključnu ulogu u toj prevenciji.
Izvor: Science Alert
