U sklopu 13. tjedna psihologije Zagrebačko psihološko društvo od ponedjeljka pa do kraja tjedna informirat će javnost o znanstvenim spoznajama vezanima za aktualne teme u društvu te građane upozoriti na mitove, zablude i ideologije vezane za to. Svoju akciju nazvali su "Zamijenimo zablude znanošću!".
Prva takva aktualna tema jest važnost zelenila u gradskom okruženju, čiji je povod nedavna halabuka zbog zagrebačkog GUP-a protiv kojeg je na gradskoj sjednici bila velika većina zastupnika i koji je na glasanju doživio debakl. Oporba je prije izglasavanja u gradskoj skupštini danima govorila da se Zagrebu sprema opća betonizacija, što je odjeknulo i u javnosti, a gradske vlasti sve su pokušale predstaviti kao korak prema gospodarskom napretku grada.
Autorice teksta Marina Trbus i Linda Rajhvajn Bulat prvo definiraju što je to subjektivna dobrobit, onako kako se prikazuju istraživanja u psihologiji, a prema toj literaturi, subjektivna dobrobit odnosi se na to kako ljudi doživljavaju i procjenjuju svoje živote, određena područja života (odnose s obitelji, prijateljima, svoj posao, svoje zdravlje, roditeljstvo, susjedstvo i slično) te svoje aktivnosti.
Dok se ranije dobrobit mjerila gotovo isključivo objektivnim pokazateljima (kao što su materijalni resursi i prihod obitelji ili domaćinstva, akademsko postignuće, okolinski uvjeti života, gospodarska razvijenost zajednice, …), pokazalo se da oni nisu ključni u razumijevanju toga koliko su ljudi zapravo sretni i koliko se dobro osjećaju u svojoj koži, navode autorice.
Dodaju isto tako da ukoliko su zadovoljene osnovne životne potrebe pojedinca, povećanje materijalnog bogatstva neće značajno utjecati na subjektivnu mjeru kvalitete njegovog života.
Drugim riječima, gospodarski rast dugoročno ne znači i podizanje razine sreće, a autorice kao jedno od objašnjenja nude negativne učinke gospodarskog rasta, poput zagađenja, nejednakosti, kriminala i stresa.
Upravo je brz ekonomski rast, bez adekvatnog zbrinjavanja njegovih posljedica, doveo do alarmantnog stanja okoliša koje je danas značajna tema na globalnoj razini. Svi ti događaji pretvaraju naše okruženje u sve manje dobrodošlo za životinjske i biljne vrste, a onda i za ljude. Zbog toga, pitanje kako sačuvati okoliš i time ljudski osjećaj dobrobiti, postaje jedan od važnih predmeta istraživanja sreće, pišu Trbus i Rajhvajn Bulat.
Koliko je stoga zelenilo važno pokazuju i sljedeći podaci:
- Vjerojatnije je da će osoba okružena zelenim pogledom i krajolikom biti sretnija od osobe koje živi u manje kvalitetnom, betoniziranom okruženju. Istraživanja pokazuju da ljudi imaju duži životni vijek i bolji osjećaj subjektivne dobrobiti kada borave u području sa zelenijim okruženjem.
- Provođenje vremena u prirodi (u kojoj se osjećamo sigurno) reducira stres (snizuje krvni tlak, razinu hormona stresa – kortizola, pobuđenost središnjeg živčanog sustava, anksioznost, agresivnost, ADHD, povećava imunitet, samopoštovanje, bolje raspoloženje i mentalno zdravlje).
- Okruženje zelenilom poboljšava radnu efikasnost i pomaže u ublažavanju negativnih zdravstvenih stanja (California Energy Commission, 2003).
- Usporedba dva susjedstva s različitom količinom zelenila pokazuje veću razinu sreće u zelenijem susjedstvu i to zato što su oni zadovoljniji svojim kvartom; pogled iz dnevnog boravka na zelenilo značajan je za veće zadovoljstvo susjedstvom.
Zeleno okruženje važno je i za dobrobit djece i mladih:
- Količina zelenog prostora proporcionalno povezana s dobrobiti tijekom cijelog djetinjstva, a podaci pokazuju da je još važnija za adolescente,
- Sve češći projekti izgradnja parkova u velikim gradovima, škola okruženih drvećem (s velikim prozorima da se poveća kontakt s prirodom) posljedica su znanja koja dobivamo kroz ovakva istraživanja
- U longitudinalnoj studiji slučaja u Pennsylvaniji za razdoblje 1972-1982, Ulrich (1984) otkriva da je stopa oporavka pacijenata koji su imali sobe s pogledom na drveće bila mnogo veća od onih koji su bili u sobama sa zidom od opeke. Također, oni okruženi pogledom na zelenilo zahtijevali su mnogo manje lijekova.
Drugim riječima, ako građani imaju osjećaj vladavine prava i da su njihova sredstva i resursi dobro korišteni i čuvani, uz očuvane zelene površine, sigurniji smo da ćemo imati i zdravije i zadovoljnije građane. Često nas psihologe pitaju da komentiramo rezultate koje naša zemlja postiže na međunarodnim mjerenjima tzv. 'indexa sreće'. Rezultati psihologijskih istraživanja neosporno pokazuju da su, uz i neke druge faktore, zelenilo u gradu kao i osjećaj da se gradske vlasti prilikom odlučivanja vode potrebama građana u ovom kontekstu od izrazite važnosti, poručuju na kraju Trbus i Rajhvajn Bulat.
