Bakterije otporne na antibiotike otkrivene su čak i u oblacima, prenošene vjetrom ponekad i na vrlo velike udaljenosti, otkriva francusko-kanadsko istraživanje.
Te bakterije obično žive na lišću ili u tlu. Otkrili smo da ih je vjetar nosio u atmosferu i da su mogle prevaliti na velike udaljenosti pa čak i obići zemaljsku kuglu na velikim visinama zahvaljujući oblacima, rekao je u petak glavni autor studije Florent Rossi u razgovoru za AFP.
"Usisavačem" uzeli uzorke iz oblaka
Kako bi došli do ovih zaključaka, istraživači sa Sveučilišta Laval u Quebecu i Sveučilišta Clermont Auvergne su pomoću "usisavača" velike brzine uzeli uzorke iz oblaka koji su se formirali iznad Puy de Dômea, uspavanog vulkana u središnjoj Francuskoj, a to su činili u razdoblju od rujna 2019. do listopada 2021.
Iz stanice za istraživanje atmosfere smještene na 1465 metara nadmorske visine, znanstvenici su analizirali ove uzorke u potrazi za genima otpornim na antibiotike.
8000 bakterija po mililitru vode iz oblaka
Oblaci su sadržavali između 330 i više od 30.000 bakterija po mililitru vode, odnosno prosječno oko 8000 bakterija po mililitru. U bakterijama je također identificirano 29 podtipova gena otpornosti na antibiotike.
Uz raširenu upotrebu antibiotika u zdravstvu, ali i u poljoprivredi, ova vrsta soja predstavlja veliki zdravstveni izazov na globalnoj razini, navodi se u studiji. Svjetske zdravstvene vlasti u nekoliko su navrata istaknule rizike povezane s ovim bakterijama, zbog kojih je liječenje određenih infekcija sve složenije.
Samo 5 do 50 posto tih bakterija mogu biti žive i aktivne
Studija, međutim, ne nudi zaključke o mogućim zdravstvenim učincima širenja bakterija koje nose gene otpornosti na antibiotike, procjenjujući da samo između 5 i 50 posto tih organizama može biti živo i potencijalno aktivno.
Atmosfera je vrlo oštra za bakterije, a većina onih koje smo pronašli bile su bakterije iz okoliša, manje je vjerojatno da će biti štetne za ljude, rekao je Florent Rossi.
Hodanje po kiši ne treba izazivti strah
Tako da se nema čega bojati kada hodate po kiši, ironično je dobacio znanstvenik te dodao da još ne znamo mogu li se ovi geni prenijeti na druge bakterije.
Dubinsko praćenje atmosfere moglo bi, međutim, omogućiti lociranje odakle te bakterije dolaze i tako ograničiti njihovo širenje, predlaže Rossi, uzimajući za primjer analize otpadnih voda s ciljem otkrivanja prisutnosti koronavirusa i drugih patogena.
Studija je objavljena u ožujskom broju časopisa Science of The Total Environment.
