Međunarodni tim znanstvenika otkrio je iznenađujući podatak o Marsu dok je u laboratoriju proučavao blato s Crvenog planeta. Stručnjaci su željeli otkriti kako izgledaju vulkani na Marsu u usporedbi s onima na Zemlji te su ustanovili da "marsovsko blato", koje su 'stvorili' u laboratoriju, "teče poput proključale paste za zube".

U određenim uvjetima tekućina čak i 'poskakuje'. Korištena gruda blata podsjećala je na vrstu lave poznatu kao "pahoehoe", kakvu izbacuje poznati havajski vulkan Kilauea.

Rezultati ovog istraživanja mogli bi pomrsiti ranija istraživanja o Crvenom planetu, smatra voditelj studije dr. Petr Brož s Instituta za geofiziku Češke akademije znanosti.

Kad proučavate materijal iz svemira, često ne možete precizno reći radi li se o lavi ili o blatu. Ako na terenu nemate geologa koji po materiji može lupnuti čekićem da bi ustanovio o čemu se točno radi, teško je to utvrditi, kazao je za BBC Brož, koji je dugo bio skeptičan u pogledu znanstvene pretpostavke po kojoj vulkani na Marsu izbacuju blato.

Ovaj fenomen na Zemlji je dobro poznat, no Brož je nekoliko godina pokušavao opovrgnuti teoriju po kojoj velik broj stožastih oblika na Marsu potječe od istih takvih vulkana.

Na kraju je došao na zamisao da ispita na koji se način blato, ako uistinu izvire iz vulkana na Marsu, ponaša u uvjetima ekstremne hladnoće i niskog zračnog tlaka, kakvi vladaju na Marsu.

S takvim je problemom došao dr. Manishu Patelu i članovima njegova tima s Otvorenog sveučilišta Ujedinjenog Kraljevstva. Naime, Britanci posjeduju posebnu komoru koja može simulirati uvjete na Crvenom planetu.

Uz pomoć posebne opreme testira se i ona koju svemirske agencije šalju u svemir, poput primjerice rovera.

I unatoč nastojanjima da komoru održe besprijekorno čistom, stručnjaci su uskoro otkrili da se eksperimentalno blato slijeva niz padinu od pijeska.

U "zemaljskim okolnostima" blato se ponaša kao što biste i očekivali: glatko je, poput umaka koji ulijevate u tanjur. No u "marsovskim uvjetima", na masi od blata stvara se mnoštvo tupih i nazubljenih šiljaka.

Sve se svodi na to da nizak atmosferski tlak, niži od 1 posto tlaka na Zemlji, utječe na vodu, zbog čega ona brzo isparava, potom proključa te se na kraju zamrzne.

Korica blata se zamrzne, no ono je dovoljno gusto da mu unutrašnjost ostane tekuća. Dakle, korica nakratko zaustavlja tekućinu, no kad tekući dio probije kroz tanje dijelove korice, blato nastavlja teći, pojasnio je Patel, dodavši da proces podsjeća na 'pahoehoe' lavu.

Rezultate eksperimenta znanstvenici su objavili u časopisu posvećenom geološkim znanostima, Nature Geoscience.

Njihovim znanstvenim radom nije obuhvaćen eksperiment u kojemu je oponašana atmosfera "vrlo toploga" dana na Marsu. Naime, na pojedinim dijelovima Crvenog planeta temperatura se povremeno penje i do 20 Celzijevih stupnjeva.

U takvim uvjetima blato je proključalo i pod niskim tlakom te je "skakalo iznad površine kao da levitira", kazao je dr Brož.

Znanstvenici vjeruju da će rezultati njihova istraživanja biti podsjetnik kolegama da tijekom istraživanja nebeskih tijela mogu naići na neočekivane ishode, zaključuje Brož.