Bolesti mozga postaju sve gore kako se klimatske promjene pogoršavaju, znanstvenici pozivaju na hitno djelovanje

Klimatske promjene pogoršavaju neurološka stanja, pogađaju milijune diljem svijeta te zahtijevaju hitnu akciju za ublažavanje rizika i očuvanje zdravlja mozga, upozoravaju britanski znanstvenici.

Branimir Vorša | 17.05.2024. / 15:11

Grad pogođen ekstremnim valom vrućine, ilustracija
Grad pogođen ekstremnim valom vrućine, ilustracija (Foto: Getty Images)

Klimatske promjene predstavljaju značajnu prijetnju pojedincima s neurološkim stanjima, pogoršavajući njihove simptome i povećavajući zdravstvene rizike, prema opsežnom znanstvenom osvrtu koji su proveli Sanjay Sisodiya, profesor neurologije na Sveučilišnom koledžu u Londonu (UCL) i Mark Maslin, profesor prirodnih znanosti na UCL-u. Njihov pregled otkriva da su stanja kao što su moždani udar, migrene, meningitis, epilepsija, multipla skleroza, shizofrenija, Alzheimerova bolest i Parkinsonova bolest podložna pogoršanju s porastom temperature i razine vlažnosti uzrokovanih klimatskim promjenama.

Evolucijska ograničenja

dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a Klimatske promjene predstavljaju novi izazov za meteorologe jer uzrokuju veći broj ekstremnih vremenskih događaja

Naši su mozgovi fino podešeni za upravljanje izazovima iz okoliša, kao što su fluktuacije temperature i vlažnosti, pokrećući reakcije poput znojenja i traženja hlada. Međutim, kako klimatske promjene guraju te uvjete u neuobičajene granice, naši se mozgovi bore da učinkovito reguliraju temperaturu, što dovodi do pogoršanja postojećih neuroloških stanja.

Ljudi su evoluirali kako bi uspijevali unutar određenog raspona temperature i vlažnosti, obično između 20˚C do 26˚C i 20 do 80 posto vlažnosti. Čak i neznatna odstupanja od tih optimalnih uvjeta mogu poremetiti rad mozga, osobito kod osoba koje već imaju neurološke probleme, ističu Sanjay i Maslin. Osim toga, lijekovi koji se koriste za upravljanje tim stanjima mogu dodatno zakomplicirati sposobnost tijela da se prilagodi promjenama temperature.

Posljedice klimatskih promjena na neurološko zdravlje

Utjecaj klimatskih promjena na neurološko zdravlje dodatno se pojačava tijekom toplinskih valova, koji remete obrasce spavanja i pogoršavaju simptome poput napadaja kod epilepsije. Kod osoba s multiplom sklerozom, više temperature mogu oštetiti već neispravne moždane veze, dok dehidracija tijekom toplinskih valova povećava rizik od moždanog udara zgušnjavanjem krvi.

Posljedice klimatskih promjena nadilaze samo pogoršanje postojećih uvjeta. Na primjer, tijekom europskog toplinskog vala 2003. godine, otprilike 20 posto od povećanih smrtnih slučajeva bilo je među pojedincima s neurološkim problemima. Neuobičajene ekstremne temperature, dnevne fluktuacije i ekstremne vremenske prilike mogu pogoršati neurološka stanja, osobito u urbanim područjima s ograničenim zelenim površinama.

Globalna razina neuroloških i psihijatrijskih stanja osjetljivih na klimatske promjene je zapanjujuća, s milijunima pogođenih diljem svijeta. Kako populacija nastavlja stariti, predviđa se da će ti brojevi značajno porasti, naglašavajući hitnu potrebu rješavanja klimatskih promjena i njihovog utjecaja na neurološko zdravlje, upozoravaju Sisodiya i Maslin.

Klimatske promjene su loše za mozak

Dok su dugoročni napori za ublažavanje ključni, trenutne radnje mogu pomoći u ublažavanju rizika za pojedince s neurološkim bolestima. Pružanje prilagođenih informacija o vremenskim rizicima i reakcijama, zajedno s podrškom zdravstvenih radnika, obitelji i zajednica, može pomoći u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na neurološko zdravlje.

Martin Kruse Danski stručnjak upozorava na posljedice klimatskih promjena: "Budućnost će biti zahtjevna. Nemamo vremena čekati"

Neuspjeh u rješavanju klimatskih promjena ne samo da ugrožava znanstveni napredak u neurološkoj skrbi, već predstavlja i rizike za cjelokupno zdravlje mozga.

Ukoliko se ne počnemo baviti klimatskim promjenama kao dijelom neurološke skrbi, postoji opasnost da će se izgubiti dobrobiti postignutog znanstvenog napretka. Možda najvažnije, neurološke bolesti nude uvid u to što bi se moglo dogoditi zdravom mozgu gurnutom izvan evolucijski izvedenih granica i bihevioralne sposobnosti prilagodbe... Da bismo nastavili živjeti živote kakve želimo, trebali bismo obratiti više pozornosti na osjećaj da postaje prevruće i da se djeluje protiv klimatskih promjena. Ovisimo o svojim mozgovima: klimatske promjene su loše za njih, zaključuju na kraju Sisodiya i Maslin.

Izvor: The Conversation

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti