Klimatske promjene jedna su od glavnih globalnih tema proteklih godina. Klima se mijenja, što po povećanju vremenskih nepogoda možemo osjetiti i mi u Hrvatskoj. Stoga ljudi moraju napraviti ono što mogu kako bi što manje utjecali na te negativne promjene, ali moramo se i prilagoditi tim promjenama i činjenici da u budućnosti možemo očekivati različite vremenske anomalije na kakve nismo navikli, odnosno kakve u prošlosti nisu bili učestale. Zato je iznimno važno biti spreman na takve vremenske nepogode i ekstreme, a da bismo bili spremni, važno je imati preciznu i točnu vremensku prognozu, odnosno informacije koje će nas upozoriti na nadolazeće oluje, udare vjetra, toplinske valove i slično.
O prognostičkim modelima, nepredviđenim vremenskim događajima, kao i utjecaju klimatskih promjena na meteorologiju razgovarali smo s Ivanom Güttlerom, glavnim ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Prognostički modeli
Stručnjak za meteorologiju iz DHMZ-a objasnio je kako su za što preciznije vremenske prognoze najvažniji trenutačni vremenski podaci koji se prikupljaju preko različitih meteoroloških senzora. Za prikupljanje podataka koriste se satelitska mjerenja (Hrvatska je članica Europske organizacije za korištenje meteoroloških satelita - EUMETSTAT), radarska mjerenja (Hrvatska je projektom METMONIC prvi put u povijesti pokrivena radarskim mjerenjima), kao i radiosondažna mjerenja, koja se u Lijepoj Našoj provode na dva mjesta - Zagrebu i Zadru. Postoje još neki podtipovi daljinskih mjerenja, no najvažniji tip podataka ipak dolazi s prizemnih meteoroloških postaja.
Tijekom ove godine projekt METMONIC bit će finaliziran modernizacijom 397 prizemnih meteoroloških postaja koje će svoje podatke dijeliti kroz Centralnu informacijsku platformu DHMZ-a. Dosad smo imali nekoliko stotina klasičnih meteoroloških postaja diljem Hrvatske na kojima se mjere temperatura, tlak, relativna vlaga, količina oborine i na kojima naši motritelji bilježe informacije o naoblaci i drugim pojavama, objasnio je Ivan Güttler.
Naravno, unatoč napretku tehnologije, znanosti i općenito meteorologije, uvijek će postojati određene nepoznanice u vezi sa stanjem atmosfere u potpunosti jer i kada su dostupni svi podaci važni za prognozu, meteorolozi nikada neće moći znati točnu lokaciju baš svake molekule ili čestice u zraku. Naši sustavi za prognozu suočavaju se s raznim ograničenjima, kao što su računalne mogućnosti i ograničenja algoritama. Stoga, unatoč napretku tehnologije i sve većoj preciznosti vremenskih prognoza, još uvijek nije moguće s potpunom sigurnošću jedan dan unaprijed reći da će, primjerice, kiša pasti u centru grada u 10:40.
Kratkoročne i dugoročne prognoze
Početni podaci za svaku prognozu koji omogućavaju relativno precizno predviđanje vremenskih prilika za sljedećih tjedan do dva odnose se na procjene trenutačnih i nedavnih atmosferskih uvjeta. Upravo su takve vremenske prognoze, na kraćim vremenskim skalama, i najpreciznije.
Što se tiče dugoročnih prognoza, pri čemu se misli na sezonske prognoze, one osim atmosfere uključuju i druge elemente klimatskog sustava poput mora i oceana. Naime, ako je njihova temperatura veća od prosjeka, meteorolozi znaju kako to može utjecati na konvekcije i strujanje te su takvi dodatni izvori podataka važni za predviđanje tendencija za sljedećih mjesec ili dva.
Kao još jedan od važnih podataka za prognoze Ivan Güttler naglasio je i količinu vlažnosti u tlu jer, ako je tlo zasićeno vodom, taj će se višak energije pretvoriti u isparavanje i nastanak konvencije. Zanimljivo je da su dugoročne prognoze pouzdanije u tropskim područjima zbog utjecaja oceana, iako se i u Europi vide određeni napreci u prognozi toplinskih anomalija, pa tako znanstvenici mogu predvidjeti hoće li određeni mjesec ili cijela sezona biti topliji ili hladniji od prosjeka. Ipak, kada je u pitanju prognoza oborina, ispred meteorologa još je puno posla jer takve prognoze više ukazuju na vjerojatnost hoće li tijekom određene sezone biti više ili manje oborina od prosjeka.
Klimatske promjene i prognoza vremena
Klimatske promjene sa svojim brojnim posljedicama predstavljaju dodatni izazov i za meteorologe te uzrokuju veći broj ekstremnih vremenskih događaja diljem svijeta. Zbog promjene klime raste broj vremenskih nepogoda koje, osim što su sve učestalije, povećano je i njihovo trajanje i obujam, odnosno utjecaj, bilo da je riječ o sušama, poplavama, toplinskim valovima i slično. U Hrvatskoj, primjerice, imamo jasno vidljivo osušivanje tijekom ljeta, primjećujemo smanjenje oborine za 10 do 15 % tijekom desetljeća, posebice duž Jadrana. No kada je riječ o vjetrovnim događajima i ekstremima, situacija je složenija. Za njihovo precizno praćenje potrebna je puno gušća mreža mjernih lokacija. Projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže METMONIC osigurat će oko 150 mjernih lokacija na kojima će se pratiti smjer i brzina vjetra. U idućih desetak godina očekujemo da će nam ti podaci pružiti poprilično pouzdanu statistiku, objasnio je ravnatelj DHMZ-a. Naglasio je također kako utjecaj klimatskih promjena nije znatno izražen i ekstreman kod vjetrovitih događaja te da na području Lijepe Naše trenutačno nema nekih uznemirujućih trendova u smislu da će biti više bure ili juga ili da će se povećati broj dana s jakim udarima vjetra.
Zašto dolazi do "nepredviđenih vremenskih neprilika", onih koje iznenade i meteorologe?
Često nas iznenadi broj odnosno učestalost određenih vremenskih prilika. Primjerice, tijekom ljeta umjesto očekivana dva ili tri toplinska vala imamo čak četiri. Štoviše, neki od tih valova mogu biti intenzivniji ili duže trajati u odnosu na ono što smo ranije zabilježili mjerenjima koja u nekim dijelovima Hrvatske sežu unatrag i 150 godina. Ponekad nas iznenadi brzina. Prošle godine imali smo primjere oluja koje su, iako normalnih dimenzija, postale snažnije zbog dodatne energije ili nekog drugog dodatnog efekta. Primjerice, strujanjem zračne mase preko planine ili zaljeva dolazi do njezina kanaliziranja i samim time do ubrzanja ili razvijanja vertikalnog strujanja. Stanje podloge također je bitno jer Zemlja nije savršena glatka kugla. Najpoznatiji takav efekt u našim je krajevima bura. Ne bi bilo bure da nema Velebita. Nepredviđene vremenske prilike mogu nastati zbog klimatskih promjena jer su to novi uvjeti u kojima ti događaji nastaju. Također, mogu biti posljedica nekih mikroefekata na podlozi ili nedovoljnog poznavanja atmosfere u cjelini. Naime, zbog dinamičnosti atmosfere nije moguće savršeno točno procijeniti stvarno stanje.
Suradnja sa stranim stručnjacima
Hrvatski stručnjaci konstantno surađuju i razgovaraju sa stručnjacima iz drugih zemalja kako bi unaprijedili i razvijali sustave i alate. Ravnatelj DHMZ-a kao primjer izdvaja projekt METMONIC, u kojem je u suradnji s tvrtkom IGEA razvijena platforma za pohranu i obradu meteoroloških i klimatoloških podataka nazvana Centralna informacijska platforma - CIP, koja će korisnicima omogućiti integralni pristup različitim izvorima podataka. Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), u čijim je tijelima i predstavnik DHMZ-a, surađuje s Googleom i drugim sličnim kompanijama koje koriste informacije meteoroloških službi za treniranje svojih algoritama.
Meteorologija je uvijek bila otvorena jer vremenske prilike ne poznaju državne granice. Međunarodna suradnja važan je dio meteorologije, a razmjena podataka između država, kao i unutar njih, neupitna. Danas su potrebe za informacijama o vremenu, klimi, vodama i zraku velike te se očekuje da su ti podaci brzo dostupni građanima, gospodarstvu i donosiocima odluka. Svatko tko vidi potencijal za razvoj dodatnih usluga ili proizvoda u području meteorologije je dobrodošao. Ipak, smatram kako ne bi bilo dobro da se ključna odgovornost DHMZ-a, a to je pružanje pravovremenih upozorenja na ekstremne vremenske događaje koji aktiviraju cjelokupan sustav zaštite, otvara prema privatnom sektoru. Smatram da je na području sigurnosti i zaštite života naših građana važno zadržati jedinstven službeni glas, objasnio je Ivan Güttler u razgovoru za Zimo.
