Dok su prošli vikend neki čak palili klime i pržili se na 30 stupnjeva, samo dan-dva poslije uslijedio je priličan šok te je temperature prikladne za kupanje u moru zamijenio - snijeg. To je još jedan pokazatelj kako se klima mijenja i posljedice tih promjena svi osjećamo, a predviđanja za sljedeće godine i desetljeća ne donose optimizam jer se očekuje daljnji rast prirodnih nepogoda poput poplava, oluja i toplinskih udara, čime rastu rizici za ljude i infrastrukturu.
O praćenju, mjerenju i analizi meteorološke situacije, upozorenjima na vremenske nepogode te o tehnologiji, prvenstveno AI koja se sve više koristi u meteorologiji na današnjem predavanja u sklopu konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI 2024, govorio je Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog saveza.
Na početku je sve okupljene upoznao sa samim DHMZ-om, čiji je glavni zadatak analizirati, prognozirati i istraživati vrijeme, klimu, vode i zrak u svrhu dobrobiti svakog pojedinca, kao i društva u cjelini. Da bi ispunili taj zadatak, njihovi podaci moraju biti javno dostupni svim građanima, kao i za istraživačku i komercijalnu uporabu. Govoreći o javnoj dostupnosti podataka, Güttler je spomenuo i centralnu integracijsku platformu (CIP) koja pruža uvid u veliki broj meteoroloških elemenata. Riječ je o sustavu koji na jednom mjestu integrira pristup različitim izvorima meteoroloških podataka DHMZ-a, a dostupan je i građanstvu.
Sami podaci se prikupljaju na razne načine - od meteoroloških postaja, preko radara pa do mreže meteorološko-oceanografskih plutača.
Meteorološke postaje, senzori, kao i tehnologija konstantno se nadograđuju i poboljšavaju pa je tako danas s mreže meteoroloških postaja očitavanje podataka u potpuno automatizirano. Za dodatna poboljšanja praćenja i analize vremenskih uvjeta, DHMZ je posljednjih nekoliko godina uveo novu mrežu radara zahvaljujući čijim se očitanjima dobiva puno šira slika o kišnim oblacima i vjetru u Hrvatskoj.
ALADIN-HR
Jako važan dio prognoza DHMZ-a jest i prognostički model ALADIN-HR, modelski sustav za prognozu vremena do tri dana unaprijed, a koji je povezan s hidrološkim i valnim modelom i zahvaljujući kojem imamo prognostičke produkte poput karata i meteograma na meteo.hr. U ovom se modelu koriste svi podaci koji se dobivaju s postaja, radara i plutača, ubace se u odgovarajući model te se nakon toga na superračunalu Neverin radi prognoza vremena. Ti podaci i prognoza onda se koriste za razvoj raznih produkata te naknadnu obradu, kako bi imali što točniju vremensku prognozu.
Osim vremenskim prognozama, DHMZ bavi se i s obradom klimatskih podataka te klimatskim modelima, a govoreći o suradnji i korištenju računalnih resursa SRCA, Ivan Güttler spomenuo je kako se za te prognoze koriste simulacije provedene na računalu Velebit.
Za kraj je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog saveza spomenuo i korištenje umjetne inteligencije u prognozi vremena. AI se danas koristi u svim fazama prognoziranja vremena, od promatranja preko prikupljanja podataka do samih prognoza i obrade podataka. U odnosu na klasične modele za prognozu podataka, pokazalo se kako AIFS (AI sustav za prognozu vremena) ima manje grešaka pri prognoziranju na svim vremenskim skalama, što se pogotovo odnosi na prognoze za duže razdoblje poput deset dana, gdje je klasični prognostički modeli rade više grešaka.
Također, osim manje grešaka, pokazalo se kako su prognoze koje koriste umjetnu inteligenciju tisuću puta brže te koriste puno manje energije u odnosu na klasične prognoze.
