Nedavno objavljena studija otkriva značajnu spolnu razliku u koristima od tjelovježbe za starije odrasle osobe. Prema tom istraživanju, muškarci stariji od 50 godina možda trebaju više od dvostruko više tjelesne aktivnosti od žena da bi postigli iste koristi za zdravlje srca.
Kako bi se izbjegla netočnost samoprijavljene tjelovježbe sudionika istraživanja, kineski znanstvenici sa Sveučilišta Xiamen analizirali su podatke s narukvica za praćenje aktivnosti iz UK Biobanka i usporedili ih s medicinskim zapisima sudionika tijekom perioda praćenja od otprilike osam godina.
Razlike među spolovima su velike
Podaci od 80.243 odrasle osobe (prosječna dob od 61 godine) bez koronarne bolesti srca pokazali su jasnu razliku. Žene koje su tjedno vježbale najmanje 150 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti imale su smanjenje rizika od koronarne bolesti srca od 22 posto. Muškarci s istom količinom aktivnosti imali su samo 17-postotno smanjenje. Postizanje 30-postotnog smanjenja rizika zahtijevalo je 250 minuta za žene, nasuprot 530 minuta za muškarce, pokazali su rezultati studije koja je objavljena u časopisu Nature Cardiovascular Research.
Među 5169 sudionika već dijagnosticiranih s koronarnom bolešću srca (prosječna dob 67, dvije trećine muškarci), 150 minuta tjedne aktivnosti smanjilo je smrtnost od svih uzroka kod žena za 70 posto, dok je kod muškaraca smanjenje bilo samo oko 20 posto.
Nije loša vijest za muškarce, ali...
Ovo nije loša vijest za muškarce, samo je nešto što bismo trebali znati, kaže za New Scientist Nir Eynon s australskog Sveučilišta Monash, koji nije sudjelovao u istraživanju. Autori istraživanja sugeriraju da viša razina estrogena kod žena može poboljšati sagorijevanje masti, a biološke razlike mogu učiniti da žene učinkovitije koriste respiratorni, metabolički i mišićni sustav.
Ersilia DeFilippis s američkog Sveučilišta Columbia naziva studiju robusnom, ali napominje da se uglavnom bavila dobrostojećim i obrazovanim bijelim sudionicima.
Razumijevanje kako se ovi nalazi primjenjuju na rasno raznovrsnije i socijalno-ekonomski ugroženije populacije bit će presudno u budućnosti s obzirom na njihov veći teret kardiovaskularnih bolesti, rekla je za New Scientist. Na kraju je ipak napomenula kako nikada nije kasno početi se kretati i biti aktivniji.
