Britanski znanstvenici analizirali su podatke dobivene iz aplikacije za praćenje kontakata zaraženih koronavirusom i otkrili šest različitih tipova bolesti COVID-19. Svaku od njih karakteriziraju specifični simptomi.

Kako su objavili znanstvenici s King's Collegea u Londonu, šest tipova bolesti direktno su povezani s različitim težinama bolesti, a zahvaljujući njima mogu procijeniti tko će od pacijenata imati problema s disanjem odnosno trebati liječenje kisikom ili respiratorom.

Podaci iz aplikacije pokazali su kako infekciju koronavirusom prati niz različitih simptoma koji su kod nekih pacijenata bili na razini obične gripe, dok su drugi imali teške simptome ili čak umrli.

Studija, koja još čeka recenziju drugih znanstvenika, opisuje šest različitih tipova bolesti COVID-19.

"Poput gripe, ali bez vrućice" - pacijenti su najčešće imali glavobolju, gubitak osjeta njuha, bolove u mišićima, kašalj, bolove u grlu, bolove u prsima.

"Poput gripe s vrućicom" - pacijenti su prijavljivali glavobolju, gubitak osjeta mirsa, kašalj, promuklost, bolove u grlu, gubitak apetita i vrućicu.

"Gastrointestinalna verzija" - pacijenti su imali glavobolje, gubitak osjeta mirisa, gubitak apetita, proljev, bolove u grlu, bolove u prsima, ali ne i kašalj.

"Ozbiljna verzija, prva razina - umor" - pacijenti su imali glavobolje, gubitak osjeta mirisa, kašalj, vrućicu, promuklost, bolove u prsima i jak umor.

"Ozbiljna verzija, druga razina - smetenost" - pacijenti su imali glavobolje, gubitak osjeta mirisa, gubitak apetita, kašalj, vrućicu, promuklost, bolove u grlu, bolove u prsima, jak umor, bolove u mišićima i smetenost.

"Ozbiljna verzija, treća razina - abdominalni i respiratorni problemi" - pacijenti su imali glavobolje, gubitak osjeta mirisa, gubitak apetita, kašalj, vrućicu, bolove u grlu, bolove u prsima, jak umor, smetenost, bolove u mišićima, probleme s disanjem, proljev i bolove u trbuhu.

Pacijenti koji su bolovali od "ozbiljne verzije" najčešće su završili na bolničkom liječenju te su trebali liječenje uz pomoć respiratora, napomenuli su znanstvenici s King's Collegea.

Ova bi saznanja mogla pomoći znanstvenicima i liječnicima u procjenjivanju rizika koji pacijenti imaju od oboljevanja od COVID-19 te shodno planirati bolničke kapacitete potrebne za učinkovito liječenje.

Ako znate već petog dana bolesti znate tko će imati komplikacije, imate dovoljno vremena rano intervenirati, pratiti razinu kisika u krvi i pobrinuti se da primaju dovoljno tekućina, istaknula je liječnica Claire Stevens, jedna od sudionica studije.

Izvor: Reuters

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju