Profesor Mark Thomson, britanski je fizičar koji će od 1. siječnja 2026. godine preuzeti poziciju direktora CERN-a. Iako će upravljanje CERN-om preuzeti tek za godinu dana, prof. Thomson već razmišlja o svojim budućim potezima.
U razgovoru za The Guardian, progovorio je o njegovom viđenju budućnosti CERN-a, ali i aktualnim temama poput umjetne inteligencije. Tako prof. Thomson vjeruje kako će napredna umjetna inteligencija zaista dovesti do revolucije, ali na području fundamentalne fizike te bi čovječanstvu mogla otvoriti prozor u sudbinu svemira.
Ovo su vrlo, vrlo, vrlo velika poboljšanja... To će biti prilično transformativno za naše područje. To su složeni podaci, baš kao i savijanje proteina - to je nevjerojatno složen problem, pa ako koristite nevjerojatno složenu tehniku poput umjetne inteligencije, pobijedit ćete, smatra prof. Thomson.
Dodaje kako je umjetna inteligencija dala novi poticaj u potrazi za novom fizikom na subatomskoj razini, što bi moglo dovesti do novih otkrića nakon 2030. godine, kad bi trebala biti dovršena nadogradnja Velikog hadronskog sudarača (LHC). Naravno, ako do te nadogradnje dođe. Naime, puno je komentara da se aktualni LHC, osim što je doveo do otkrića Higgsovog bozona, zapravo nije isplatio. Njemačka je izgradnju 17 milijardi dolara vrijednog novog LHC-a opisala kao "nepriuštivu".
No, Thomson smatra kako je ključno nastaviti s izgradnjom i istraživanjem jer bi nova nadogradnja trebala pojačati intezitet snopa LHC-a za faktor deset i omogućiti znanstvenicima da promatraju čak dva Higgsova bozona u isto vrijeme te po prvi put izmjere kako Higgsov bozon sam sebi daje masu (što se naziva Higgsovim samosprezanjem).
Istraživanje Higgsovih bozona ključno je za razumijevanje kako je nakon Velikog praska došlo do stvaranja mase u česticama. Također, moglo bi otkriti je li Higgsovo polje doseglo stabilno stanje mirovanja ili bi u budućnosti moglo doći do nove drastične tranzicije koja bi mogla dovesti do kraja svemira kakvog poznajemo (kao što sugeriraju standardni modeli fizike).
Kad bismo vidjeli da se Higgsovo samospajanje razlikuje od naše trenutne teorije, to bi bilo još jedno veliko, golemo otkriće. I ne znate dok ne izvršite mjerenje, ističe Thomson.
S druge strane već sad znanstvenici u CERN-u koriste umjetnu inteligenciju za prikupljanje i obradu podataka koje dobivaju tijekom eksperimenata. Generativna umjetna inteligencija mogla bi pomoći u stvaranju tamne tvari, pothvatu o kojem znanstvenici u CERN-u već dugo sanjaju, ali to do sad nisu uspjeli ostvariti. Generativna umjetna inteligencija mogla bi im pomoći da pronađu dio koji im nedostaje.
Možete postavljati puno kompleksnija, otvorena pitanja. Umjesto da pitate postoji li u podacima neka točna varijabla, možete pitati: Postoji li nešto neobično u ovim podacima?, dodaje Thomson.
