Posljednjih godina tijekom ljetnih mjeseci navikli smo na iznadprosječnu vrućinu koja je ponekad prekinuta iznimno nestabilnim vremenom pa bi toplinske udare zamijenile oluje praćene snažnim vjetrom, poplavama i slično. Iz DHMZ-a su ovaj tjedan objavili sezonsku prognozu za nadolazeće ljeto, a što možemo očekivati, odnosno spremaju li nam se novi toplinski valovi i nestabilnosti te kada je najbolje otići na godišnji odmor, za Zimo su komentirali prognostičari zavoda.
Ono što možemo očekivati, jednako kao i prošlih godina je - iznadprosječno ljeto uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Naravno, iako bi temperature trebale biti iznad prosjeka, tijekom ljeta možemo očekivati i kraća hladnija razdoblja uzrokovana prodorima hladnijeg zraka, uz prosječne ili čak temperature niže od prosjeka. Iako prognostičari očekuju količinu oborina koja je manja od prosjeka, ne isključuju kako bi na nekim područjima mogla pasti veća količina oborina u odnosu na sezonski prosjek, dok su negdje tijekom ljeta moguća i dugotrajna sušna razdoblja.
Također, iz DHMZ-a naglašavaju kako je pouzdanost prognoze oborina puno manja u odnosu na pouzdanost prognoze temperature.
Najveća vjerojatnost za odstupanje od prosječne temperature u srpnju
U svakom od tri ljetna mjeseca očekuje se srednja mjesečna temperatura viša od klimatoloških srednjih vrijednosti za razdoblje 1991.-2020. Pritom je vjerojatnost za pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature u odnosu na prosječnu najveća u svim dijelovima Hrvatske u srpnju, komentirali su iz DHMZ-a.
Što se lipnja i kolovoza tiče, tu se od ostalih područja s povećanom vjerojatnosti za izraženije pozitivno odstupanje od srednje mjesečne temperature u odnosu na prosjek izdvaja jug zemlje.
Iako nam sezonska prognoza govori da možemo očekivati velike vrućine i toplinske valove te je vjerojatnost za njih ovog ljeta velika, ipak se ne može točno predvidjeti kada bi se i gdje oni mogli dogoditi. Ista je stvar i s grmljavinskim olujama. Prognoze za takve meteorološke pojave moguće su samo za kraće razdoblje pa iz DHMZ-a pozivaju na praćenje uobičajenih prognoza te posebno na upozorenja na opasne vremenske pojave.
Inače, u slučaju stabilne anticiklonalne situacije tijekom ljeta, moguće je dobiti relativno točnu vremensku prognozu za razdoblje i do tjedna ili čak dva unaprijed. No u slučaju nestabilnosti i nevremena, pouzdana prognoza može se dati samo dan-dva prije događaja ili u nekim slučajevima samo poneki sat prije.
Kada je idealno vrijeme za ljetni godišnji odmor?
S obzirom na to da nam je sada jasnije kakvo će biti ljeto, upitali smo prognostičare DHMZ-a mogu li oni, koji još nisu odlučili kada će ići na ljetni godišnji odmor, na temelju dostupnih informacija odlučiti kada je najbolje vrijeme za praznike.
No odgovor na to pitanje nije baš jednostavan jer, prvenstveno, ne odgovaraju svima iste temperature, a niti je trenutačno moguće točno znati kada će biti točno razdoblje toplijeg vremena, a kada će doći do nekog zahlađenja: Nekima je ugodna vrućina i razdoblja s toplinskim valovima, a nekima ljetna svježina. U svakom slučaju, unutar sezonske varijabilnosti iz produkata sezonske prognoze nije moguće predvidjeti, tj. ne zna se kada bi i koliko mogla potrajati razdoblja toplinskih valova, za koje je vjerojatnost ovog ljeta relativno velika, niti kada bi se mogla dogoditi i koliko bi mogla potrajati razdoblja s nižom temperaturom i/ili oborinom.
AI u meteorologiji
S obzirom na to da danas, dakle, nije moguće dati toliko preciznu prognozu za neko dugoročnije razdoblje, postavlja se pitanje može li se to promijeniti uz pomoć umjetne inteligencije. Prema dr. sc. Ivanu Güttleru, glavnom ravnatelju DHMZ-a, modeli bazirani na umjetnoj inteligenciji predstavljaju alternativan pristup prognozi vremena te se trenutačna generacija AI modela većinom trenira na postojećim modelima i reanalizama, pa možemo govoriti o hibridnom pristupu koji kombinira klasične i nove metode. Što se budućnosti i korištenja AI-a tiče, Güttler kaže kako u idućim godinama očekujemo prve operativne modele temeljene na umjerenoj inteligenciji koji će biti trenirani na direktnim mjerenjima stanja atmosfere, oceana i ostalih komponenti okoliša.
Zanimljivo je da postojeći AI sustavi već sada pokazuju znatna poboljšanja - točnost prognoza za srednjoročno razdoblje, dakle 1 do 2 tjedna unaprijed, poboljšavaju za 10 do 20 posto. Također, brzina postojećih AI sustava je impresivna. Nakon što se model istrenira, brzine izračuna se povećavaju i za faktor tisuću. Iako je trening takvih modela računalno intenzivan, njihova svakodnevna operativna primjena zahtijeva tek djelić računalnih resursa. Primjena umjetne inteligencije ne ograničava se samo na prognozu vremena, voda i kvalitete zraka – koristi se i za klimatske analize mjerenja, izradu klimatskih projekcija te za bržu obradu svih meteoroloških i srodnih podataka, komentirao je za Zimo glavni ravnatelj DHMZ-a.
