Može li se ova grozota ponoviti i ovog ljeta? Domaći stručnjaci otkrili su nam kakve su šanse za to

Vremenski obrasci postaju sve nestabilniji zbog klimatskih promjena, no jesu li sve te vremenske promjene na dnevnoj razini i pogotovo u toplijem dijelu godine sada postale i "novo normalno"? Odgovore smo potražili u DHMZ-u.

Branimir Vorša | 04.06.2024. / 09:21

Oblaci nad Zagrebom prije strašne oluje
Oblaci nad Zagrebom prije strašne oluje - 1 (Foto: Ivana Nobilo/Cropix)

Prošlog ljeta veći dio središnje i istočne Hrvatske pogodila je takozvana superćelijska oluja i poharala velik dio tog područja, a s obzirom na to da su joj prethodile za nas laike vrlo neobične vremenske promjene, koje na neki način možemo primijetiti i ovog proljeća i pred početak ljeta, postavlja se pitanje - može li se slično olujno nevrijeme ponoviti i ove godine.

Kako bismo dobili odgovor na to i druga pitanja koja su nas zanimala i koja su vezana za pomalo bizarne vremenske obrasce kojima svjedočimo svakodnevno, kontaktirali smo sa stručnjacima u DHMZ-u. Naime, i ovog se proljeća itekako moglo primijetiti da su promjene vremenskih obrazaca sve učestalije, da je vrijeme vrlo nestabilno, osobito kako se bližimo ljetu, s kišnim i sunčanim razdoljima koja se gotovo nasumce mijenjaju i do više puta dnevno.

Detaljan podsjetnik neviđenog prošlogodišnjeg olujnog nevremena

Iz DHMZ-a smo dobili odgovore i objašnjenja o onome što se može očekivati ovog ljeta te kolika je realna prijetnja od oluje slične superćelijskoj oluji iz srpnja prošle godine.

Grmljavinsko nevrijeme 19. srpnja prošle godine zahvatilo je ne samo Zagreb i širu okolicu nego i veći dio središnje i istočne Hrvatske. Takva oluja nije iznimna samo po veličini zahvaćenog područja nego i po svojoj žestini duž cijelog svojeg puta. Pritom se sustav brzo premještao brzinom od 80 km/h, podsjetili su nas iz DHMZ-a.

Tijekom tog najvećeg nevremena otkako postoje mjerenja u nas pala je i vrlo velika količina kiše u vrlo kratkom vremenu, što je bio vrlo rijedak događaj, napomenuli su nam iz DHMZ-a. No najveću je štetu prouzročio orkanski vjetar rijetko zabilježene snage, napomenuli su.

Primjerice, prema klimatološkoj analizi nevremena u Zagrebu u 10 minuta palo je 22,5 mm kiše, što je događaj koji se može očekivati jednom u 50 godina. Također, u 30 minuta palo je 34,6 mm, što se očekuje jednom u 16 godina. Međutim, najveću štetu učinio je olujni i orkanski vjetar, u Gradištu pokraj Županje jačine i do 180 km/h, pri čemu je vjetar slomio stup anemometra. U Zagrebu je u Maksimiru maksimalni zabilježeni udar vjetra tog dana bio 91,8 km/h, a to je događaj koji se može očekivati jednom u 20 godina, što ne znači da se ne može dogoditi i češće. Na toj istoj postaji u srpnju 2008. zabilježena je vrijednost maksimalnog udara vjetra od 94 km/h, što je ujedno i najveća brzina udara vjetra za tu postaju. Područje Karlovca i okolice zahvatila je tuča, u Ribniku i veličine teniske loptice, a zabilježeno je za područje Hrvatske i rekordno veliko zrno tuče, promjera 13 centimetara, detaljno su nas podsjetili iz DHMZ-a.

Slično nevrijeme ne može se isključiti i ovog ljeta

I doista, riječ je bila o olujnom nevremenu kakvo malo tko pamti, no pravo je pitanje što to sve znači, s obzirom na sve nestabilnije vremenske obrasce koji se mogu primijetiti.

Prema svim navedenim vremenskim parametrima možemo zaključiti kako se zaista radilo o ekstremnom i prema klimatološkim podacima ne tako čestom događaju. Ipak, potrebno je napomenuti kako se ne može sa sigurnošću tvrditi da ovoga ljeta na području Hrvatske neće biti sličnih grmljavinskih oluja koje će rezultirati velikom štetom. Naprotiv, u vremenu klimatskih promjena i atmosfere koja je sve toplija, učestalost ekstremnih vremenskih događaja sve je veća. Stoga je svakako preporuka da se upozorenja na opasne vremenske pojave shvate ozbiljno, osobito narančastog i crvenog stupnja, koja označavaju opasno odnosno iznimno opasno vrijeme. Tijekom takvih dana potrebno je pozornije pratiti prognostičke izvještaje i upozorenja te se prilagoditi vremenskih uvjetima kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Nažalost, određene štete ipak je nemoguće izbjeći, no trebamo svi zajedno raditi na sustavima i procesima kako ih umanjiti, poručuju iz DHMZ-a.

Svibanj je obilježila kiša - svaki dan!

Nas je zanimalo postaje li ovakvo nestabilno vrijeme u toplijem dijelu godine neka vrsta "novog normalnog". Osobno rečeno, u posljednje vrijeme pri izlasku iz kuće više ni sam ne znam kako se obući jer često iziđem po toplom i vrlo sunčanom vremenu, a za sat ili dva ta se slika potpuno preokrene i obratno. Iz DHMZ-a ipak napominju da je prošlogodišnje proljeće bilo drukčije od ovogodišnjeg.

Topliji dio godine, posebno proljeće i rano ljeto, obično je promjenjiv i nestabilan, s čestim popodnevnim pljuskovima u unutrašnjosti. Ipak, prošlogodišnje proljeće bilo je nešto drukčije od ovoga. Srednja temperatura zraka bila je u skladu s prosjekom, u samom mjesecu travnju čak i hladnija od prosjeka, dok je količina oborina bila veća od prosjeka. Primjerice, svibanj je bio kišovit u većem dijelu zemlje, ponegdje i ekstremno kišan. Posljednjih godina bili smo svjedoci i iznadprosječno toplih i sušnih proljeća, a upravo tako možemo opisati i travanj 2024. godine. Ovogodišnji svibanj obilježilo je pak vrlo promjenljivo vrijeme, a zanimljivo je kako je svakog dana u mjesecu, barem lokalno i barem u malim količinama, padala kiša, objasnili su nam iz DHMZ-a.

Jedno od glavnih obilježja travnja, svibnja i lipnja općenito jest promjenljivost, odnosno u jednom danu može se izmijeniti red sunca, red oblaka, pa red pljuskova. Svakako treba imati na umu da globalno zagrijavanje te velika vlažnost i nestabilnost zraka doprinosi uvjetima u kojima možemo očekivati češće oluje praćene velikom tučom (promjera zrna većeg od 2 centimetra) i olujnim vjetrom. Premda je oluja 19. srpnja prošle godine učinila najveću štetu te, nažalost, odnijela i ljudske živote, prošlo ljeto bilo je obilježeno nerijetkim grmljavinskim nevremenima, napominju iz DHMZ-a.

Shvaćaju li se upozorenja iz DHMZ-a ozbiljno?

Nakon svega navedenog, iduće pitanje koje se nameće jest - jesu li ljudi u međuvremenu počeli ozbiljnije shvaćati upozorenja Meteoalarma? U DHMZ-u imaju planove za blisku budućnost u vezi s tim.

U bliskoj budućnosti planiramo napraviti sustavnu analizu percepcije i shvaćanja naših prognoza i upozorenja među korisnicima na području cijele Hrvatske. Upozorenja DHMZ-a pojavljuju se na platformi Meteoalarm i na našoj mrežnoj stranici meteo.hr. Upozorenja se ažuriraju više puta dnevno i po potrebi, osobito tijekom vrlo nestabilnih dana. Povremeno izdajemo i dodatna priopćenja na web-stranicama, surađujemo s Civilnom zaštitom, a aktivni smo i na platformi X (bivšem Twitteru). Trudimo se da na različite načine i preko raznih dostupnih kanala dođemo do korisnika i prenesemo im pravovremena upozorenja s kratkim i jasnim smjernicama kako se ponašati i zaštititi. Važno je pažljivo pročitati upozorenja i prilagoditi svoje planove u skladu s njima, posebno ako se planira putovanje ili aktivnosti na otvorenom, odgovorili su nam iz DHMZ-a.

Kako najbolje pratiti prognozu?

U svoj toj vremenskoj nepredvidivosti pitanje je i kako najbolje pratiti prognozu, odnosno na koje je podatke najbolje obratiti pozornost te kako eventualno čitati meteorološke karte i radarske slike. U tom smislu DHMZ-ove vremenske prognoze i upozorenja osvježavaju se često te po potrebi, osobito tijekom nestabilnih dana. Podsjećaju da se svi relevantni podaci o vremenskoj prognozi objavljuju na njihovim stranicama meteo.hr, prenose na društvenim mrežama (platforma X) te da su njihovi prognostičari građanima dostupni i preko telefona.

Nimalo manje važno, iz DHMZ-a napominju i kako je čitava Hrvatska pokrivena radarskim mjerenjima.

Zahvaljujući projektu METMONIC prvi put u povijesti cijela je Hrvatska pokrivena radarskim mjerenjima. Sada konačno imamo potpunu sliku svakog većeg oblaka koji dolazi na područje Hrvatske. Radarske snimke dostupne su na meteo.hr i građani mogu na svom mobitelu pogledati animaciju i procijeniti, primjerice, hoće li u idućih nekoliko sati oluja doći do njihova mjesta ili grada. Toplije boje, narančaste, crvene i osobito ružičaste one su kojih se treba pribojavati. Radarske slike daju nam informaciju što će se dogoditi u sljedeća dva-tri sata, objasnili su iz DHMZ-a.

Osim navedenog, na stranicama meteo.hr se nalaze i druge korisne informacije, poput rubrika Hrvatska danas, Hrvatska sutra, Zagreb danas, Zagreb sutra, Prognoza po regijama te Izgledi vremena. Ipak, napominju kako se tumačenje karata ne može baš tako jednostavno svladati, no građani i dalje imaju način da dođu do relevantnih i lako shvatljivih prognostičkih podataka.

Tumačenje karata je već vještina koja se ne može savladati u nekoliko rečenica, ali prognostički materijali poput meteograma (za 3 dana i 7 dana) većini ljudi lako su shvatljivi, iako i tu valja biti na oprezu kada je interpretacija prognoze u točki modela u pitanju. Naime, meteogrami su numerički rezultat prognostičkih modela ALADIN i Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i mogu se razlikovati od prognoza drugih računalnih modela, odnosno od prognoza koje izrađuju prognostičari. Radi se o objektivnoj prognozi. Postoje i subjektivne prognoze. Njih izrađuju meteorolozi prognostičari na temelju podataka motrenja, izračuna više prognostičkih modela, ali i vlastitog iskustva. Objektivne računalne prognoze potrebno je tumačiti kao jedan od dostupnih izvora informacija i usporediti s ostalim dostupnim objektivnim i subjektivnim prognozama. Treba imati i na umu da je pouzdanost prognoza sve manja što je prognostičko razdoblje dulje, napominju iz DHMZ-a.

Šećer za kraj?

Za kraj nas je zanimalo ima li DHMZ u planu možda i vlastitu mobilnu aplikaciju u planu, što bi građanima svakako moglo dodatno pomoći u svakodnevnim aktivnostima.

Nemamo još, nadamo se da ćemo imati u budućnosti, jer je svijest javnosti o važnosti meteoroloških i hidroloških podataka i informacija, posebice u svijetlu klimatskih promjena i ekstrema, sve veća. U budućnosti planiramo imati i svoju aplikaciju kako bi građanima i na taj način bili dostupne naše informacije, podaci, prognoze i upozorenja. Dotad ih pozivamo da prate našu web-stranicu na kojoj su dostupne prognoze naših meteorologa. Izrada aplikacije sljedeći je korak, nakon finaliziranja projekata modernizacije i unaprijeđena naše infrastrukture na terenu, čime će građanima biti dostupne još kvalitetnije i preciznije informacije o vremenu, klimi, vodama i kvaliteti zraka, rekli su nam iz DHMZ-a na kraju.

Dakle, možemo očekivati u bližoj budućnosti da ćemo na mobitelima imati i DHMZ-ovu mobilnu aplikaciju, pa da se građani neće morati oslanjati na aplikacije trećih strana za probiranje podataka o ionako sad već vrlo nestabilnom vremenu. U međuvremenu, svijest o tome da postoji mogućnost sve opasnijih vremenskih obrazaca nešto je na što svakako treba obratiti pozornost.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti