Četiri hrvatska inovatora i poduzetnika na listi New Europe 100

Cilj je projekta New Europe 100 izgraditi mrežu inovatora u regiji koji će jedni drugima biti potpora te tako potaknuti razvoj.

Martina Čizmić | 24.11.2017. / 07:43

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Kreiraju e-galerije s arhivama, bore se protiv bacanja hrane, oživljavaju klasičnu umjetnost i pričaju priče koristeći nove tehnologije - sve to i mnogo više rade izazivači projekta New Europe 100, mreže inovatora iz Srednje i Istočne Europe (CEE), koji se svake godine upisuju na listu.

Cilj je projekta New Europe 100 izgraditi mrežu inovatora u regiji koji će jedni drugima biti potpora te tako potaknuti razvoj. Stotinu najinovativnijih pojedinaca i timova, koji se ove godine priključuju mreži New Europe 100, predstavljeni su ovih dana u Sofiji, a regionalni inovatori mreže New Europe 100 istovremeno su organizirali događanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

Znakovito je da su ovogodišnji finalisti u većini slučajeva timovi, a ne pojedinci. To ukazuje da budućnost i uspjeh inovacija ovisi o kvaliteti i učestalosti participiranja u mreži suradnje.

Prosperitet ovisi o mogućnosti surađivanja. To je zato što jedino zajedničkim radom možemo omogućiti da naš učinak bude trajan. Iz tog razloga mreža New Europe 100 povezuje najuspješnije digitalne poduzetnike, aktiviste i javne djelatnike u CEE regiji. Zaklada Res Publica s partnerima želi olakšati njihovu interakciju kako bi njihovi individualni uspjesi postali dio veće globalne priče, rekao je Wojciech Przybylski, predsjednik Zaklade Res Publica i inicijator projekta.

Ove su godine na listi New Europe 100 i četiri hrvatska predstavnika. Među laureatima su Nenad Bakić, opinion leader u javnim raspravama o gospodarskom, digitalizacijskom i europskom razvoju jedinstvenog tržišta te Matija Žulj koji poljoprivrednicima pomaže ostvariti održivu, resursno učinkovitu i profitabilnu proizvodnju, ali i Dominik Tomičević iz Memgrapha te Stevica Kuharski iz Locodelsa.

Fokus ovogodišnjeg izdanja bio je na “timskom radu”. Kako bi inovatori postali održivi pokretač rasta digitalne ekonomije, trebaju djelovati u mrežama kontakata i regionalne suradnje. Globalni uspjeh naše regije može biti potpomognut koordinacijom tehnoloških napora, dijeljenjem znanja i iskustava, kao i zajedničkim poticanjem interesa Srednje i Istočne Europe kao regije pogodne za rastuće inovacije s velikim ambicijama i povećanjem otvorenosti za eksperimentiranje i poduzimanje hrabrih rizika od strane poduzetnika, rekla je Marta Poślad, voditeljica odjela Javne politike i odnosa s Vladom za Srednju i Istočnu Europu u Googleu.

Cilj je mreže New Europe 100 ujediniti inovatore CEE regije kako bi im se omogućilo unapređenje suradnje i razvoj.

Tako je nadahnjujuće vidjeti koliko kreativnosti, inovacija i liderstva postoji na lokalnim razinama diljem cijele Srednje Europe. Ovogodišnje četvrto izdanje liste izazivača mreže New Europe 100 to dokazuje. Od samog početka ove inicijative vjerovali smo da su inovativne ideje sama srž regionalne suradnje. Uvjerena sam da što više ulažemo u partnerstva s inovativnim liderima naših zemalja, postajemo snažniji te ćemo kao društva i regija u cijelosti biti uspješniji, rekla je Beata Jaczewska, izvršna direktorica fonda International Visegrad Fund.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti