Robotski roveri i sonde slijeću na Mars već pedesetak godina, no kad će na Crveni Planet napokon kročiti čovjek? Stručnjaci vjeruju da su tehnički izazovi gotovo riješeni, ali konačnu odluku donosi politika i zbog toga je budućnost kolonizacije Marsa neizvjesna.
NASA-in program ljudskog istraživanja Mjeseca, Artemis, predviđa ponovno slanje ljudi na Zemljin prirodni satelit do 2024. i korištenje ondje stečenih iskustava kao pripremu za Mars.
Najambicioznije obećanje o odlasku na Mars izrekao je 1990. tadašnji američki predsjednik George Bush stariji koji je obećao čovjeka na Crvenom Planetu do srpnja 2019., odnosno do pedesete godišnjice slijetanja na Mjesec.
Obećanje očito nisu ispunili ni Bush senior niti njegovi nasljednici.
Vidio sam valjda 10.000 grafika, tablica, različitih ideja o tomu kako stići do Marsa, rekao je G. Scott Hubbard, profesor na Stanfordu i bivši dužnosnik NASA-e. No to nitko nije želio financirati. Misija bi trajala dvije ili tri godine.
Tvrtke SpaceX Elona Muska i Blue Origin Jeffa Bezosa grade rakete koje su u stanju prenijeti tone materijala prema Marsu.
Dvadeset godina života i rada na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) umirilo je znanstvenike kada su posrijedi opasnosti koje bi radijacija i bestežinsko stanje mogli predstavljati na sedmomjesečnom putovanju do Marsa. Bez sumnje, bilo bi posljedica na organizam, no one se smatraju prihvatljivima.
Ostanak na Marsu trajao bi 15 mjeseci, koliko je potrebno da se oba planeta ponovno nađu na istoj strani Sunca.
Temperatura na površini u prosjeku bi iznosila -63 stupnja Celzijevih, ali za takve situacije postoje zaštitna odijela i zakloni. U slučaju medicinske hitnosti evakuacija je zbog udaljenosti nemoguća.
Kakve nevolje predviđaju astronauti?
Prije svega prijelome, ali oni se mogu riješiti gipsanjem, kaže Dan Buckland, inženjer i liječnik sa sveučilišta Duke, koji surađuje s NASA-om.
Dijareja, bubrežni kamenci i upala slijepog crijeva općenito se mogu liječiti i na Marsu, izuzev onih 30 posto slučajeva upala slijepog crijeva koje se moraju riješiti operativnim zahvatom.
Opširnim ispitivanjem genetike i obiteljskog stabla astronauta uvelike se može smanjiti vjerojatnost da će član posade oboljeti od raka tijekom trogodišnje misije.
U zdravstvenom smislu ne vidim prepreku za odlazak na Mars, kaže Buckland.
Veliko bi pitanje bila zaštita nastambi i vozila od pješčanih oluja. Mars je jedinstven i po tim olujama, rekao je dužnosnik NASA-e Robert Howard.
One mjesecima mogu blokirati Sunce, što znači da bi u tim razdobljima solarni paneli bili beskorisni. Zato će ljudima ondje trebati mali nuklearni reaktori i za to već postoji projekt. Krajnji cilj je proizvodnja materijala na licu mjesta pri čemu bi se koristili tamošnji resursi, vjerojatno 3D printeri.
Dakle, može se reći da je projekt u početnoj fazi, no Artemis će poslužiti kao 'poligon' za ispitivanje.
Kolonije?
Elon Musk je predložio kolonizaciju Marsa na način da prva ekspedicija izgradi tvornicu koja će tamošnju vodu i ugljikov dioksid iz atmosfere pretvarati u kisik i metan.
Biti vrsta koja naseljava više planeta puno je bolje nego biti vrsta koja naseljava jedan, rekao je 2017. godine.
Robert Zubrin, aeronautički inženjer i pisac, veliki je zagovornik stvaranja "novih ogranaka ljudske civilizacije". Ogorčen je zbog toga što od zadnjega ljudskog koračanja po Mjesecu 1972. nije napravljen nikakav napredak
To je kao da se Kolumbio prvi put vratio iz Novoga Svijeta i da su mu (kralj i kraljica) Ferdinand i Izabela rekli, 'pa što onda, mi za to nismo zainteresirani, rekao je Zubrin. No nisu svi uvjereni u to.
Dosta je tih gluposti, kaže egzobiolog Michel Viso iz CNES-a, francuske svemirske agencije. Imamo čudesan planet s atmosferom, s kisikom, vodom. Nitko nema pravo zavaravati ljude da misle kako postoji 'plan B' ili 'planet B'.
Hoće li ljudi osnovati koloniju ili stalne baze na Marsu? Najveća prepreka njihovoj trajnoj prisutnosti ondje je uvjeriti ljude da prihvate puno veći rizik nego na Mjesecu ili ISS-u.
I naposljetku, treba istaknuti da se odande neće svi vratiti.
