Damir Sabol poznato je ime na biznis i startup sceni. Čovjek koji iza sebe ima vrlo uspješnu kompaniju, a pred njim je očito još jedna uspješna, odgovorio nam je na nekoliko pitanja o biznisu i startupima općenito.

Damir Sabol osnovao je Iskon 1997. godine u Čakovcu te počeo pružati internetske usluge. Internet u Hrvatskoj krajem 90-ih tek je počeo bujati a Sabol se sa svojom kompanijom našao na pravom mjestu u pravo vrijeme. Naravno, put do uspješne kompanije nije bio nimalo lagan, a kako is sam kaže “to je priča za nekoliko stranica”. Spomenimo samo da je Iskon 2006. godine prodan Hrvatskom Telekomu za 13.7 milijuna eura. Sabol je izašao iz kompanije i na Shift konferenciji u Splitu samo mi je spomenuo kako mu je žao što je kompaniju prodao malo prerano. 

Njegova je poduzetnička priča impresivna, a Damir se trenutno bavim svojim startup PhotoPay koji je na dobrom putu da postane još jedna uspješna kompanija. O njegovom novom projektu, mišljenju o startup sceni u Hrvatskoj i još nekoliko detalja možete pročitati u nastavku.

Možda neki ljudi ne znaju, no osnivač si Iskona. Koliko se tržište telefonije promijenilo od početka Iskona do danas?

Iskon se zapravo od početka nije bavio telefonijom nego internetom. Telekomunikacijske usluge su došle skoro slučajno, kao nastavak na internetske usluge, ali taj dio s internetom nije bio nimalo slučajan. Još na fakultetu početkom 9-0ih, kad sam imao prvi dodir s internetom, shvatio sam da je to nešto što će promijeniti svijet i bio sam siguran da se time želim baviti. I tako sam nakon fakulteta pokrenuo Iskon. A to je dalje zapravo priča za nekoliko stranica. :)

Pokretač si sve popularnije aplikacije PhotoPay. Odakle je došla ideja?

Radi se o plaćanju računa tako da se uzme slika računa i naša tehnologija automatizirano izvlači podatke za plaćanje u par sekundi, bez potrebe ručnog unosa podataka. Sama ideja je došla zbog frustracije plaćanjem računa na mobilnim uređajima. Počeli smo s razvojem prije 3 godine. Bilo mi je sasvim jasno da su mobilni uređaji budućnost plaćanja, ali mi je bila i velika frustracija kompliciran unos podataka za plaćanje na mobilnim uređajima. Našli smo jednog vrlo talentiranog studenta s FERa (Juricu Cerovca, koji je danas tehnički direktor tvrtke) i uložili nekoliko mjeseci u inicijalni razvoj. Kako su početni rezultati bili solidni, krenuli smo investirati u daljnji razvoj i postigli još bolje rezultate, te ubrzo sklopili ugovor s ERSTE bankom koja je svoju aplikaciju kroz marketinšku kampanju nazvala 'Slikaj i plati' na temelju naše tehnologije. I tako je sve krenulo u dobrom smjeru.

Nedavno ste potpisali ugovor i sa Zagrebačkom bankom. Koji su daljnji koraci? Koliko imate klijenata?

Zagrebačka banka je 4. banka u Hrvatskoj koja koristi našu tehnologiju, a osim hrvatskih banaka imamo kao klijente još 7 banaka u 5 zemalja (Austrija, Nizozemska, Slovenija, Srbija...).
Kako mislimo da je naša tehnologija vrlo dobra, idemo dalje s razvojem i prodajnim aktivnostima prema drugim financijskim institucijama i bankama po EU ali i dalje. Očekujemo daljnji uspješni rast na međunarodnim tržištima.

Spomenuo si da imate razvijenu tehnologiju ne samo za slikanje uplatnica već i mnogo više od toga. Možeš li nam dati par konkretnih primjera gdje bi se tvoja aplikacija mogla još koristiti?

Naša tehnologija nije ograničena samo na slikanje uplatnica. Ona se generalno može primijeniti na prepoznavanje teksta u realnom vremenu na mobilnim uređajima. Na uplatnicama daje posebno dobre rezultate, ali nema nikakve prepreke da se koristi i na stvarima kao što su npr. osobni dokumenti (za sigurnosne svrhe ili udaljenu prijavu na servise), razne kartice, registarske pločice, segmentne LCD displaye i slično. Upravo na bazi naše tehnologije pripremamo jednu vrlo zanimljivu aplikaciju u edukacijskom segmentu. Ima čitav niz primjena koje možemo pokriti.

Kako ti gledaš na tržište startupa u Hrvatskoj i regiji općenito?

Startupovi se temelje na dobrim timovima, a često su im u osnovi jedan ili dva talentirana pojedinca. A činjenica je da u Hrvatskoj i regiji postoje vrlo talentirani inženjeri i mladi poduzetnici s vizijom. Ako uz tehnički talent kombinirate poduzetnički duh i upornost, rezultat će jednostavno doći. Takvih pojedinaca nema puno, ali svake godine ispliva pokoji startup koji ima globalni potencijal. Tu se još nažalost ne radi o sustavu koji potiče startup kulturu, nego o talentu pojedinaca, ali mislim da i dalje možemo očekivati jedan ili dva uspješna startupa godišnje iz Hrvatske. I nas nekolicina pokušavamo pomoći kroz ZIP inkubator, a vide se i neki pomaci prema sustavnoj podršci startupova pa se nadam da će i to pridonijeti boljim rezultatima.

Koja je razlika između recimo Londona i Zagreba po pitanju startupa?

Razlika je ogromna. London je definitivno u ogromnom pozitivnom uzletu što se tiče IT-a i startupova, ali i ukupne ekonomije. To je okruženje koje pruža velike prilike. S druge strane, London je vrlo skup i to nije mjesto gdje se s manjim novcima može nešto napraviti. Zagreb ima svoje prednosti što se tiče cijena i niskog troška poslovanja (u odnosu na London), ali rekao bih i vrlo kvalitetnih tehničkih kadrova s FER-a ili drugih fakulteta kakve je u Londonu teško dobiti za razumne uvjete. U Zagrebu se definitivno može početi, ali svaki uspješniji startup morat će razmotriti London kao dobro mjesto za globalno poslovanje.

Svaki startup danas želi osvanuti na svjetskom tržištu. Iz tvojeg iskustva, koji bi savjet mogao dati onima koji kreću tvojim stopama?

Realno, svjetsko tržište je jedina prava opcija za startupove. Domaće tržište jednostavno nije dovoljno. I to je činjenica. Skoro svi uspješni hrvatski ili regionalni startupovi samo su počeli u Hrvatskoj i zatim otišli dalje. SAD je tu najčešća destinacija jer dobar startup u SAD-u može dobiti vrlo dobro financiranje i imati dobro tržište. Dok ne vidite sami, teško je objasniti koliko su neka druga tržišta bolja i pružaju veći potencijal od naših malih lokalnih okvira. No, svi ti startupovi imaju u Hrvatskoj svoje timove na kojima temelje svoj uspjeh. Moja je preporuka da počnete raditi u Hrvatskoj i surađujete s lokalnim talentiranim ljudima, ali da se poslovno okrenete prema velikim i snažnim tržištima. Karta do Londona je realno dosta jeftina.

Danas je vrlo lako okupiti tim ljudi za jedan startup, no iznimno teško je zadržati taj tim. Koji su bitni faktori u održavanju core tima ljudi?

Uspješni startupovi najčešće zadržavaju dobar tim. To je pitanje tržišta i motivacije. Ako se startup dobro razvija i stvari se kreću u dobrom smjeru, ne samo da će zadržati dobar tim nego će mu se priključiti još dobrih pojedinaca. Ako smjer nije najbolji, normalno je da neće svi ostati. Bitno je da je jezgra tima na okupu i da radi prema zajedničkoj viziji, a normalno je da će se određeni ljudi povremeno mijenjati. Startup se temelji na ljudima i s njima dolaze mnoge vrline ali i mane, a zbog vrlo zahtjevnog i intenzivnog okruženja nerijetko i komplicirani odnosi. Talent osnivača uspješnih startupova je često i u tome kako upravljati takvim situacijama i odnosima.

Koliko su važne konferencije prema tvojem mišljenju i zašto?

Konferencije mogu biti vrlo korisne za nešto naučiti, a posebno su važne za sresti ljude i malo 'raditi networking'. Osim toga, mogu biti vrlo važne za postavljanje ciljeva – to su rijetka mjesta gdje možete vidjeti kako rade najbolji startupovi, kako prezentiraju, koje metode marketinga koriste... Možete imati kontakt s dobrim investitorima. To su sve vrlo korisne stvari. 
No, treba paziti da ne pretjerate. Kad radite na startupu, konferencije treba pametno dozirati i ne ih staviti kao prioritet. Od previše partijanja na konferencijama može dosta boljeti glava :)

Kad bi te netko na ulici sreo i pitao da mu u jednoj rečenici objasniš što znači startup, kako bi to sročio?
Tim ljudi koji svojim znanjem želi izgraditi nešto novo i korisno?  

Gdje se vidiš za 10-ak godina?
Ovu firmu razvijam dugoročno pa ću možda još biti tu negdje. Ili možda u novom startupu? A svakako ću pokušati biti netko tko pomaže novim startupovima.

Za kraj, već standardno pitanje, koji je najbolji savjet za one koji kreću na svoj poslovni trnovit put?
Nek samo krenu. Biti će im žao ako barem nisu probali.