U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu kako je ta tema izuzetno aktualna u cijelom svijetu, posebice u Europi s obzirom da je Europska komisija krajem prošle godine predstavila Europski zeleni plan kojim EU potvrđuje predanost u suočavanju s izazovima u području klime i okoliša.
Ambiciozni ciljevi, mjere i inicijative postavljene Europskim zelenim planom trebali bi ispuniti ciljeve održivog razvoja, osigurati zelenu i pravednu tranziciju i omogućiti da do 2050. Europa postane klimatski neutralni kontinent. To je nova strategija rasta kojom se EU nastoji preobraziti u prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s nerazboritom upotrebom resursa. Nastoji se zaštititi, očuvati i poboljšati stanje bioraznolikosti - prirodnog kapitala EU te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih, dodaju, ističu iz Ministarstva.
Poručuju kako je nužno zajedničko djelovanje svih gospodarskih sektora i uključivanje svih raspoloživih resursa, a u tom kontekstu je započelo i predsjedanje Hrvatske Vijećem EU.
Hrvatska je do sada ispunila sve obaveze u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova, a uz aktivnosti smanjenja utjecaja na klimatske promjene, poduzima i mjere prilagodbe klimatskim promjenama, kažu iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
U Zelenoj akciji postavljaju pitanje koliko smo svi zajedno, posebice vlade različitih država, pa tako i Hrvatske, do sada napravili za očuvanje našeg dragog planeta.
Svjedoci smo trenutno jedne izvanredne situacije koja je obuhvatila cijeli svijet i postoje razna nagađanja kako smo se našli u ovoj situaciji a i razne teorije i predviđanja kako ima i pozitivnih posljedica pandemije na okoliš, naveli su iz Zelene akcije, nevladinog udruženja građana za zaštitu okoliša. Smatraju da je nesmotreno spominjati bilo kakve pozitivne posljedice uslijed ovakve neviđene krize koja je zadesila čovječanstvo.
Ta udruga tvrdi da su neki projekti i odluke koje će imati štetan utjecaj na okoliš, poput dozvole vađenja šljunka i pijeska iz rijeke Drave ili javni poziv za izgradnju golf igrališta Prukljan, aktualizirane upravo sada. Smatraju i da pitanje plastičnog i infektivnog otpada koji nastaje uslijed ove krize, pokazuje manjkavosti sustava gospodarenja otpadom.
Pitanje je, kažu, i kako će se Grad Zagreb nositi s posljedicama potresa te hoće li obnova i dozvola nove gradnje voditi računa o javnom interesu, sigurnosti građana, ali i okolišu.
U Zelenoj akciji ocjenjuju i kako nije sigurno što će biti s Europskim zelenim planom čija bi provedba, smatraju, mogla biti odgovor na posljedice krize za gospodarstvo te prilika koju članice EU ne smiju propustiti kako bismo se napokon ozbiljno počeli boriti protiv klimatskih promjena.
Iz Greenpeacea poručuju kako učinak ove krize pokazao koliko smo krhki, ali i da se s koronavirusom i s nedavnim potresom pokazalo koliko brižni i hrabri jesmo i možemo biti; koliko su važna neka često zanemarena zanimanja i koliko je ključno slušati znanost i stručnjake.
Iako trenutno svjedočimo padu emisija stakleničkih plinova zbog mjera poduzetih za borbu protiv koronavirusa, nije izgledno da će to imati dugoročni učinak na globalno zatopljenje. Ne možemo si dopustiti da kad kriza prođe, odahnemo i vratimo se u 'normalu' jer je 'normala' značila iskorištavanje prirodnih resursa preko granica koje planet može podnijeti, uništavanje bioraznolikosti i guranje planeta u stanje sve dublje klimatske krize. Trebamo sustavna rješenja i korjenite dugoročne promjene. Trebamo zeleni oporavak i lidere koji su ga u stanju provesti, poručuju iz Greenpeacea.
Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pozivaju donositelje odluka na usvajanje ambicioznih i konkretnih planova za zelenu i održivu budućnost. Tvrde kako se čovječanstvo nalazi između dvije krize - zdravstvene, uzrokovane koronavirusom te klimatske, čija je posljedica, između ostalog, pad biološke raznolikosti, a obje predstavljaju prijetnju za čovječanstvo.
Ističu kako najnoviji izvještaj Copernicusa, programa EU za promatranje Zemlje, pokazuje kako je 2019. bila najtoplija godina od početka mjerenja.
Zemlja je danas na izmaku snage zbog posljedica čovjekova djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljinih resursa, upozorava WWF.
Izvor: Hina
