Matematička konstanta "pi" (π) predstavlja omjer opsega kruga i njegovog promjera, koji se obično procjenjuje na 3,14. To je iracionalan broj, što znači da se njegov decimalni niz proteže beskonačno, ali bez pravilnih ponavljanja.
Pi i njegova povijest
Grčko slovo π uveo je kao oznaku za tu konstantu u 18. stoljeću velški matematičar William Jones, vjerojatno kao skraćenicu za 'periferiju'. Prije toga, različiti razlomci korišteni su za izražavanje tog iracionalnog broja, iako nijedan nije doista obuhvatio njegovu beskonačnu prirodu.
Johann Lambert dokazao je njegovu iracionalnost 1760-ih, potvrđujući ono što se dugo sumnjalo - da se točan omjer između promjera i opsega kruga nikada se ne može izraziti brojevima.
Svijest o toj matematičkoj konstanti datira više od 4000 godina. Babilonski matematičari procijenili su ga na 3,125, dok su stari Egipćani zabilježili približno 3,16049 u Rhindovom papirusu oko 1650. pr. Kr. Grčki matematičar Arhimed pročistio je kasnije te vrijednosti pomoću poligona.
Zašto je broj pi bitan
Pi je temeljan broj u matematici i fizici te se pojavljuje u različitim primjenama i izvan geometrije. Pomaže u opisivanju prirodnih pojava kao što su atomske strukture i vijuganje rijeke. Iznenađujuće, pi se čak povezuje s vjerojatnošću. Primjerice, vjerojatnost da bilo koja dva cijela broja neće imati zajedničke pozitivne faktore, ono što se opisuje kao relativno prosti broj, iznosi 6/π^2.
Rođendan broja pi
Američki fizičar Larry Shaw pokrenuo je Dan broja pi 1988. godine, nakon što je uvidio da 14. ožujka (3/14) odražava prve znamenke te temeljne matematičke konstante. S vremenom je događaj stekao globalnu prepoznatljivost, slaveći znanost i matematiku kroz trivijalnosti, zagonetke i, prigodno, pečenje pita (engl. pie, riječ koja se izgovara isto kao i grčko slovo π na engleskom).
Danas, Dan broja pi nastavlja isticati ljepotu i važnost matematike, dokazujući da čak i apstraktni koncept može zaokupiti maštu ljudi diljem svijeta.
