Iako je novi koronavirus, odnosno bolest COVID-19 najgore pogodila starije, među kojima je smrtnost najveća, cijela situacija s pandemijom iznimno je negativno utjecala i na djecu i tinejdžere. Za njih najveći problem ne predstavlja sam virus jer se pokazalo da većina zaraženih iz mlađe populacije prođe uz male ili gotovo nikakve simptome bolesti, već cijela situacija koja je u potpunosti promijenila njihov način života.

Slika nije dostupna Šef WHO-a upozorava: Pandemija je bila test koji svijet nije prošao

Ono što je trebalo biti normalno djetinjstvo obilježeno igrom, druženjem s vršnjacima i odlascima u vrtić/školu, zamijenio je lockdown, odnosno zatvaranje u četiri zida i vrijeme provedeno u strahu i brizi. Neka su dosadašnja istraživanja ukazala i na povećanje obiteljskog nasilja, kao i na brojne probleme s mentalnim zdravljem i depresijom djece.

Na istom su tragu i rezultati nedavno provedenog istraživanja na Islandu koji su objavljeni u JCPP Advances, znanstvenom časopisu fokusiranom na dječju psihologiju i psihijatriju. Ti su rezultati pokazali da je pandemija ostavila posebno negativan utjecaj na djevojčice koje su, u odnosu na dječake, pokazale veće simptome depresije.

Ti su simptomi povezani uz povećano pasivno korištenje društvenih mreža, kao i slabiju povezanost s članovima obitelji. Što se dječaka tiče, i kod njih su zabilježeni povećani simptomi depresije koji su vezani uz neke drukčije faktore - manje spavanja te više vremena koje su provodili igrajući online igre. Također, kao ostale uzroke depresije i negativne utjecaje na mentalno stanje i dobrobit djece spominju se i promjene u dnevnim i školskim navikama, manje vremena koje su proveli u druženju s prijateljima uživo, kao i zabrinutost vezana uz virus SARS-CoV-2 i mogućnost zaraze drugih ljudi s virusom.

U zaključku glavna autorica studije Thorhildur Halldorsdottir naglašava kako zdravstveni radnici, profesori i ostali profesionalci trebaju pažljivo paziti na simptome depresije i mentalnih problema među mladima, pogotovo među djevojčicama tijekom pandemije, ali i nakon nje.

Uzimanje brisova za testiranje na koronavirus, ilustracija Studija otkrila: Dvije trećine stanovnika ove zemlje ima antitijela za koronavirus, ali to ne znači da je kod njih pandemija pri kraju

Ovo, dakle, nije prvo istraživanje koje ukazuje na velike negativne probleme koje je pandemija, odnosno cijela situacija oko pandemije koja uključuje lockdown, stroge mjere, online nastavu i slično, ostavila na najmlađima. O tome bi svakako trebalo razmišljati u slučaju ponovnog širenja zaraze i povećanja broja oboljelih od bolesti COVID-19 jer se pokazalo da zatvaranje djece u 4 zida u kojima će mnogo vremena provoditi na mobilnim telefonima i u virtualnim svjetovima, umjesto u stvarnom svijetu u vrtićima i školama te u igri s vršnjacima, svakako nije rješenje te da bi posljedice takvih postupaka prema onima koje je potrebno najviše zaštititi mogle biti jako teške i dalekosežne.

Izvor: Sci Tech Daily

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju