Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Ministarstvo znanosti i obrazovanja održali su u srijedu raspravu o integraciji tehnologije u hrvatski školski sustav na kojoj je istaknuto da digitalno poučavanje korjenito mijenja pristup učenju u školama.

Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj kazala je da se razvoj Strategije digitalne zrelosti škola, koja je kao prijedlog ponuđen na javnu raspravu, nije bio lagan zbog slabije opremljenosti hrvatskih škola digitalnim tehnologijama.

Hrvatska je po opremljenosti digitalnim tehnologijama na europskom začelju, Švedska i druge skandinavske zemlje prednjače, dok je Slovenija u sredini, kazala je i dodala da Hrvatska ima nisku razinu optičkih veza u školama te da se to ponekad pojavljuje kao problem u organiziranju diskusija.

Tehnologija omogućuje diferencijaciju nastavnog procesa i davanje različitih zadaća učenicima, no tehnologija je beskorisna bez učenja posvećenih nastavnika, rekla je Lidija Kralj.

Govoreći o iskustvima Slovenije, Borut Čampelj iz Odjela razvoja kvalitete obrazovanja slovenskog Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta kazao je da proces postizanja digitalne zrelosti škola traje dugo i da se razvija kroz veliki broj malih stepenica koje se ostvaruju projektima.

Najvažnije je da se taj proces dobro razvija u školi, korak po korak, u kojoj je potrebno potaknuti stvaranje skupina posvećenih nastavnika, rekao je Čampelj i dodao da se u javnosti ponekad čuju zahtjevi da se to brže odvija, ali da u učenju nema instant-rješenja.

Ádám Horváth iz mađarskog Centra za digitalnu pedagogiju i metodologiju istaknuo da se pedagogija uvođenjem digitalnih tehnologija bitno mijenja, jer više nije potrebno raspolagati s velikom količinom znanja i podataka, što je prije bilo osnovno, nego se naučiti njihovu kritičkom korištenju.

To podjednako vrijedi i za nastavnike i učenike. Učenik neće tražiti od nastavnika da mu daje te podatke. Nastavnik će biti povučen, po strani i davati podršku učeniku u traženu rješenja, kazao je Horváth. Također, učionica gubi na važnosti i znanje se stječe na nizu drugih mjesta, rekao je Horváth .

Ministarstvo je forumom željelo otvoriti pitanja zamjene opreme i tehničke podrške, pitanja izgradnje adekvatne infrastrukture informacijsko-komunikacijske tehnologije za svaku školu, utjecaja tehnoloških investicija na obrazovni sustav, od onih pozitivnih poput ishoda učenja do negativnih kao što su nasilje na internetu, te na koji način ih pratiti i kontinuirano istraživati.

Rasprava je bila dio izrade Strategija digitalnog sazrijevanja škola i školskog sustava, započete 2015. godine, a za koju je 2018. pokrenut rad Povjerenstva za izradu prijedloga Strategije digitalne zrelosti.

Strategija bi trebala obuhvatiti razdoblje do 2030. godine. Cilj joj je potaknuti razvoj učenika u odgovorne, globalno kompetentne i inovativne građane, rečeno je u raspravi o integraciji tehnologije u hrvatski školski sustav.

(Hina)