Dok roboti preuzimaju tvornice, siromašni radnici postaju još siromašniji

Još do prije nekoliko godina u tvornicama Mohammadi Fashion Sweatersa u Bangladešu stotine zaposlenika ručno su šivali i pleli desetak sati dnevno, no danas su strojevi zamijenili više od 500 radnika

Hrvoje Jurman
Hrvoje Jurman | 20.02.2018. / 19:53 komentari
Roboti (Foto: Thinkstock) (Foto: Thinkstock)

Puno se u posljednje vrijeme piše o robotima i umjetnoj inteligenciji koji ljudima uzimaju poslove, a jedno od tržišta za koje se smatralo da bi moglo izdržati "napad" robota bilo je tržište proizvodnje i šivanja odjeće. Smatralo se kako roboti ipak ne mogu tako precizno i kvalitetno izrađivati odjeću, šivati i plesti kao što to rade ljudi, no posljednjih godina situacija se promijenila te je robotika toliko napredovala tako da danas roboti i ove poslove mogu obavljati brže i učinkovitije od ljudi.

tri vijesti o kojima se priča Orka nudi hranu ljudima Nevjerojatno VIDEO Divlje orke snimljene u zapanjujućoj gesti prema ljudima Laboratorijski uzorak herpesa, ilustracija Čeka se odluka američkog FDA Virus herpesa mogao bi uskoro biti odobren za liječenje teškog oblika raka Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca

Kakav je utjecaj robotike i automatizacije na ovo tržište najbolje možemo vidjeti na primjeru kompanije Mohammadi Fashion Sweaters u čijim je tvornicama u Bangladešu proces automatizacije počeo 2012. godine te je proces šivanja odjeće prošle godine u potpunosti prebačen na strojeve. Još do prije nekoliko godina u njihovim tvornicama stotine zaposlenika ručno su šivali i pleli desetak sati dnevno, no danas su strojevi zamijenili više od 500 radnika, a oni koji su ostali čiste strojeve i robote te povremeno promjene programe rada na njima. Što se šivanja i pletenja tiče, za to se u potpunosti brinu strojevi te iz ove kompanije najavljuju nastavak ulaganja u nove strojeve.

Ako radnici ne pristanu na uvjete uprave, zamijenit će ih robotima

U razgovoru za The Wall Street Journal Rubana Hug, jedna od direktorica Mohammadi Groupa komentirala je kako njenoj kompaniji nema smisla usporavati razvoj u kojem ide cijelo tržište, a to je automatizacija. Ovakav nov način proizvodnje omogućio je vlasnicima tvornica veći profit i uštede te ih je ohrabrio u pregovorima sa sindikatima oko radničkih prava, a u jednoj takvoj raspravi, prema WSJ-u, upravitelji tvornice poručili su radnicima da, ako ne pristanu na planove uprave, jednostavno će ih zamijeniti s robotima.

Osim što su strojevi brži i učinkovitiji, vlasnici tvornica više se ne moraju brinuti oko štrajkova, nemira i drugih zahtjeva zaposlenika – nakon tragedije i urušavanja zgrade u Bangladešu u kojoj su, među inim, bile smještene i tvornice odjeće, a u kojoj je poginulo više od tisuću ljudi, radnici su počeli tražiti bolje i sigurnije radne uvjete te povećanje plaće, što je bio dodatni razlog zbog kojeg su se kompanije okrenule robotima i automatizaciji. Naravno, nisu u pitanju samo radnička prava, već i stanje na tržištu i konkurentske kompanije koje su također "zaposlile" robote te je jedan od proizvođača odjeće za Zaru rekao novinarima WSJ-a kako se moraju mijenjati i prilagođavati tržištu jer inače neće pa bi u takvom slučaju svi ionako dobili otkaze.

Zabrinutost za budućnost zemalja u razvoju

Proizvodnja odjeće iznimno je bitna za ekonomije nekih zemalja u razvoju poput Indije, Bangladeša, Vijetnama, Indonezije, Kambodže i drugih, a prema jednom istraživanju objavljenom 2016., neke azijske zemlje zbog automatizacije mogle bi izgubiti više od 80 posto dotadašnje proizvodnje tekstila, odnosno radnih mjesta. Erik Brynjolfsson, direktor MIT-ove inicijative za digitalnu ekonomiju rekao je kako je zabrinut za zemlje u razvoju koje će se naći na udaru automatizacije jer će poslovi budućnosti zahtijevati nove vještine i obrazovanje u stjecanju tih vještina, a u tom polju zemlje u razvoju zaostaju. Također, dio proizvodnje, odnosno tvornica mogao bi se preseliti u zapadne zemlje poput SAD-a jer, kako u njima više neće raditi ljudi, odnosno jeftina radna snaga, troškovi neće biti toliko veliki.

Koliko se ove promjene odražavaju na broj zaposlenih možemo najbolje vidjeti na primjeru Bangladeša u kojem je između 2003. i 2010. broj novih poslova u tekstilnoj industriji bio veći od 300 tisuća godišnje, a u posljednje vrijeme pao je na samo 60 tisuća. Od 2000. do 2010. izvoz odjeće utrostručio se i zahvaljujući porastu zaposlenih u ovoj industriji, dramatično je smanjen broj siromašnih – uvođenjem automatizacije izvoz i dalje raste, a s njim i profit, no ovog puta to neće utjecati na smanjenje siromaštva, jer ljudi gube poslove i sve teže pronalaze nove poslove.

Budućnost

Kako bi mogla izgledati budućnost ovog tržišta možemo vidjeti na primjeru američke kompanije Softwear koja u proizvodnji koristi robote za šivanje – ti će roboti u budućnosti moći šivati robu na zahtjev (kada netko putem interneta naruči određeni komad odjeće robot će ga odmah napraviti i isti dan poslati na kućnu adresu naručitelja) tako da neće imati potrebe za outsourcanjem proizvodnje u Aziju – sve će se raditi u SAD-u u tvornicama u kojima skoro da i neće biti ljudi, već će sav proces proizvodnje biti potpuno automatiziran i njime će upravljati roboti.

Postavlja se pitanje što će tada raditi ljudi koji su prije radili u takvim tvornicama i hoće li oni uopće moći pronaći novi posao.

Izvor: The Wall Street Journal
 

Vezane vijesti