Fenomen masovnog izumiranja koji je u tijeku na Zemlji zapravo ubrzava korak, upozoravaju znanstvenici nakon nove studije objavljene u znanstvenom časopisu američke akademije znanosti PNAS.
Veliko izumiranje kralježnjaka u 20. stoljeću, vjerojatno će se nastaviti i u 21. stoljeću, samo što bi se u ovom stoljeću izumiranje stotina vrsta moglo dogoditi u svega nekoliko desetljeća.
S takvim domino efektom, svaka vrsta koja je vezana za prethodnu, izložena je velikom riziku od izumiranja, jer se izumiranjem vrsta narušavaju se čitavi ekosustavi. Opstanak u takvom scenariju upitan je i za ljudsku vrstu, kažu znanstvenici.
Ono što napravimo u naredna dva desetljeća u borbi protiv trenutne krize izumiranja vrsta, odrediti će sudbine milijuna vrsta, pojašnjava ekolog Gerardo Ceballos s Nacionalnog autonomnog sveušilišta Meksiko.
Caballos je i prije pet godina predvodio studiju koja je koristila konzevativne procjene u otkrivanju velike diskrepancije između prosječne stope izumiranja vrsta i poplave izumiranja vrsta kojima svjedočimo u današnjim vremenima.
U toj je studiji otkriveno da je današnja stopa izumiranja zapravo 100 puta veća od prosjeka (dvije vrste sisavaca na 10.000 vrsta u 100 godina).
To je ujedno bio i pokazatelj da se masovno izumiranje zapravo događa pred našim očima, i to šesto po redu u 4,5 milijardi godina zemaljske povijesti, stoji u zaključku studije iz 2015. godine.
U novoj studiji, nove spoznaje nisu donijele i novi optimizam. Ceballos i njegov tim upozoravaju da će se izumiranje kralježnjaka u budućnosti naglo povećati jer su predviđanja izumiranja za budućnost podcijenjena.
Caballos i njegov tim u novoj studiji koristili su podatke s Crvene liste međunarodno ugroženih vrsta i ptica IUCN-a te proučili populacije kralježnjaka za koje se smatra da su na rubu izumiranja, jer su izgubile većinu svojeg geografskog dosega te njihovu vrstu trenutno čini manje od 1000 jedinki na globalnoj razini.
Zaključili su da 1,7 posto svjetskih kralježnjaka, točnije 515 vrsta, spadaju u takav opis, a otprilike polovica te brojke ima tek 250 preostalih jediniki na svjetskoj razini.
Dodatnih 388 vrsta tek je iznad službene granice izumiranja i ima populaciju koja broji između 1000 i 5000 jedinki, no znanstvenici kažu da se čak 84 posto tih vrsta nalazi u istim regijama kao i 515 izumirućih vrsta. To sugerira da će i one biti izložene istoj prijetnji, ako dođe do izumiranja najugroženijih vrsta na koje su ove potonje geografski naslonjene. Djelovanje čovjeka kroz masovne sječe šuma, zagađenja okoliša i prekida hranidbenih lanaca, samo su dio mnogih problema koje pritišću opstanak najugroženijih vrsta, a time i svih drugih vrsta posljedično.
Izumiranje rađa novo izumiranje, zaključak je nove studije.
Ako 515 vrsta koje su na rubu izumiranja preživi još tek nekoliko narednih desetljeća, što je i nova procjena znanstvenika, onda bi to zajedno s 543 vrste kralježnjaka koje su izumrle od 1900. godine, značilo da je stopa izumiranja 117 puta veća od prosjeka i znatno veća od procjene znanstvenika iz 2015. godine.
Ipak, nije prekasno da se sve to uspori, kažu znanstvenici, ako poduzmemo radnje da se umanji ljudski pritisak na biosferu. Neke od mjera za usporavanje mogle bi biti široka zabrana trgovine divljim vrstama, usporavanje masovne sječe šuma i stavljanje na listu najugroženijih vrsta sve vrste čija populacija globalno iznosi manje od 5000 jedinki.
Sve to je bitno kako bi čovječanstvo osiguralo u konačnici i vlastiti opstanak.
Kad čovječanstvo istrijebi populacije drugih vrsta,zapravo reže granu na kojoj sjedi i uništava funkcionalne dijelove vlastitog sustava koji ga održava na životu, kaže Paul Erlich sa Sveučilišta Stanford i jedan od istraživača u navedenoj studiji.
Međutim, kako drugi ekolozi ističu, taj problem nije visoko na prioritetnoj listi ljudskog društva općenito, kao ni svjetskih vlasti. A krajnje je vrijeme da postane prioritet.
Izvor: Science Alert
