Pred svijetom, a pogotovo Europom iznimno je izazovno razdoblje, pogotovo kada je u pitanju energetika. Osim što cijene energenata divljaju i time povlače cijene svih drugih proizvoda za sobom, pitanje je hoće li biti dovoljno plina za potrebe kućanstva i industrije. Države EU već su poduzele određene mjere štednje za koje se nadaju da će to biti dovoljne, no dok situacija svakako nije sjajna, energetska kriza ipak bi dugoročno mogla imati određene benefite.
Tako barem razmišlja predsjednik Uprave Mercedes-Benza Ola Källenius koji je u razgovoru za CNN objasnio kako se njegova kompanija nosi s brojnim energetskim izazovima. Zbog trenutačne situacije, Mercedes-Benz je odlučio smanjiti potrošnju prirodnog plina u svojim tvornicama u Njemačkoj za oko 50 posto, no usprkos tome, vjeruje kako će uspjeti zadržati planiranu proizvodnju.
To planiraju napraviti prebacivanjem na druge izvore energije te kaže kako, usprkos svim izazovima, drže čvrstu poziciju na ovom tržištu. Što se dugoročne situacije tiče, vjeruje kako će ova kriza biti katalizator bržih promjena prema obnovljivim izvorima energije. Tako su najavili gradnju vjetroelektrane koja bi im trebala omogućiti više od 15 posto energetskih potreba na području Njemačke. Također, potpisali su ugovore o korištenju energije iz vjetroelektrana iz Baltičkog mora, koja bi trebala ispuniti oko četvrtine njihovih energetskih potreba.
Källenius je naglasio kako su na vrijeme prepoznali situaciju pa su iz predostrožnosti naručili i nagomilali u zalihama određene dijelove vozila za čiju je proizvodnju potreban prirodni plin, za slučaj da se ostvari neki od negativnih, ali potencijalno mogućih scenarija nestašica plina tijekom zime.
Naravno, kao i gotovo sve tradicionalne automobilske kompanije, i u Mercedesu budućnost ovog tržišta vide u elektrifikaciji te vjeruju da će polovica njihovih prodanih automobila do 2025. imati električne motore, dok bi do 2030. godine trebali u potpunosti prijeći samo na struju. Da bi u tom svom naumu uspjeli, ove su godine najavili masivna ulaganja od čak 60 milijardu eura u “budućnost bez emisija stakleničkih plinova” do 2026. godine.
Izvor: CNN
