Proteklo desetljeće bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja, a ne poduzmemo li kao kolektiv i kao pojedinci već sada korake u borbi protiv klimatskih promjena, posljedice sve češćih toplinskih valova kojima svjedočimo i zadnjih dana u cijeloj Hrvatskoj, obilnih kiša, šumskih požara i suša, imat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš i zdravlje ljudi, istaknuto je na Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta koji potiče ljude diljem Europe da djeluju u korist planeta i mijenjaju budućnost.
Na događanju, na kojem su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, glavna izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela, predstavljena je platforma Klimatskog pakta Count us in na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.
Istraživanje 1.5 Degree Lifestyles pokazuje da upravo individualni načini života čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi karbonski otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta. Tako su građani pozvani da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove i na druge načine na koje žive i rade smanje svoj karbonski otisak.
Već s prvim danom predstavljanja ove platforme, 16 kompanija koje posluju u Hrvatskoj prepoznalo je i odlučilo pružiti podršku Europskom klimatskom paktu pozivajući ukupno gotovo 40.000 svojih zaposlenika da odaberu aktivnost kojom oni mogu dati svoj mali ili veliki doprinos. Na taj način pomažu u mobilizaciji najveće zajednice građana protiv klimatskih promjena. Riječ je o kompanijama koje već ulažu napore u održivi razvoj zajednice i društveno odgovorno poslovanje ili se zelenim aktivnostima snažnije žele posvetiti u budućnosti.
Osim njih, svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena odabirom vlastite aktivnosti za planet dali su sudionici današnjeg panela Europski klimatski pakt: Moj svijet, moj doprinos, naš planet na kojem se razgovaralo o tome što činimo sada, ali i što politika, društvo te svatko od nas kao pojedinac može napraviti da bismo pridonijeli očuvanju jedinog planeta koji imamo. Dunja Mazzocco Drvar obvezala se energetski obnoviti svoju kuću, a isto će učiniti i Julije Domac koji djeluje kao predstavnik stanara u svojoj stambenoj zgradi. Mirjana Matešić će kroz razgovor s prijateljima i poznanicima poticati promjene u njihovom ponašanju, Nataša Kalauz će smanjiti količinu hrane koja se baca te još i više razgovarati s političarima o klimatskim promjenama, dok se Nevena Rendeli obvezala popravljati stare stvari umjesto kupnje novih čime će smanjiti karbonski otisak za 116 kg.
Novim europskim Zakonom o klimi povećava se cilj smanjenja emisija Europske unije s 40% na najmanje 55%. Uloga Hrvatske možda je mala po doprinosu u tonama, postocima ili megawatima, ali je velika i važna u pogledu odgovornosti i solidarnosti. Ovako ambiciozni ciljevi mogu se ostvariti samo pametnom politikom koja će poticati okrupnjavanje projekata i povezivanje inicijativa. Zato moramo raditi zajedno, sami ćemo klimatsku bitku sigurno izgubiti, poručio je dr.Domac.
Početkom lipnja Hrvatski je sabor izglasao prvu dugoročnu strategiju, Strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni. Svoju će ulogu u tranziciji imati gospodarstvenici iz sektora industrije, građevinarstva, prometa i poljoprivrede, ali i svatko od nas tko će izborom prijevoznog sredstva, odjeće, hrane, načina na koji grije i hladi svoj dom te drugim aktivnostima odrediti hoćemo li u tome uspjeti, rekla je Mazzocco Drvar.
WWF djeluje globalno mijenjaći načine na koje proizvodimo i trošimo energiju, vodu, hranu; štititmo šume i pomažemo ljudima u prilagodbi klimatskim promjenama. Usto, veliki naglasak stavljamo na zaštitu staništa i vrsta jer jedino kroz stabilne i održive ekosustave možemo ostvariti otpornost na klimatske promjene, dodala je Kalauz o radu WWF-a.
Poslovni sektor ima veliku odgovornost u pokretanju transformacije koja će dovesti do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena. No on mora dobiti jasnu poruku od zakonodavca i potrošača da je to jedini mogući put. Vjerujem da će tada promjene biti brze i učinkovite i da imamo šanse promijeniti budućnost. No ovaj proces moramo pokrenuti zajedničkim naporima, a svi građani pritom trebaju biti spremni na promjenu ponašanja koja je neminovna, smatra Matešić.
Iako mnogi misle da je borba protiv klimatskih promjena samo zadaća političara i industrije, promjena zapravo kreće od svakoga od nas. I sama se, kao zagovarateljica smanjenja štetnosti za okoliš, posljednjih godina trudim živjeti zelenije. Kupujem manje odjeće, češće hodam, a gradom se vozim na biciklu, konzumiram sezonsku hranu, a na našem obiteljskom stolu odnedavno su namirnice iz vlastitog uzgoja. Imamo odgovornost i kao roditelji jer djeca od nas uče, stoga i svoje djevojčice od malih nogu učim odgovornom suživotu s prirodom. Drago mi je da kao ambasadorica Europskog klimatskog pakta mogu pružiti dobar primjer drugima i nadam se motivirati ih da i sami učine nešto dobro za okoliš, dodala je Rendeli.
Uz sudionike panela, i hrvatski su se građani uključili u Dan za djelovanje EU klimatskog pakta sudjelujući u otvorenoj raspravi što je Hrvatskoj potrebno i kako njezini građani mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.
Nacionalnom događanju danas je prethodilo i centralno događanje u Bruxellesu emitirano u 27 država članica EU-a koje je predvodio izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, a okupilo je donositelje odluka, stručnjake za javne politike, organizacije civilnog društva, javne institucije, udruge mladih i druge dionike. Razgovaralo se o snazi djelovanja protiv klimatskih promjena na razini pojedinaca, organizacija i Europske unije.
Europski klimatski pakt potiče svakoga na djelovanje. Riječ je o pokretu ljudi i organizacija koji su okupljeni oko zajedničkog cilja i koji se, svaki u svom svijetu, obvezuju na izvršenje obećanja kako bi izgradili održiviju Europu za sve nas. To mogu biti male, održive odluke ili veliki, ambiciozni projekti koji imaju utjecaj na naše svakodnevne živote i svijet – od načina proizvodnje, konzumiranja hrane, kretanja, grijanja ili hlađenja naših domova, do načina na koji radimo i živimo zajedno.
Pakt ujedinjuje sva ta dana obećanja kako bi ukazao na činjenicu da svi možemo utjecati na situaciju na našem planetu, i to kombiniranjem niza manjih aktivnosti i djelovanja. Svako od ovećanja na koje se ljudi obvežu na platformi Count us in bit će dio pokušaja postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda u broju preuzetih obećanja u borbi protiv klimatskih promjena tijekom jednog mjeseca – kako bi se postigao cilj, potrebno je zabilježiti 141 000 obećanja građana u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja.
Klimatska kriza već utječe na svakodnevni život svih nas. Dobra je vijest da svi možemo učiniti nešto u vezi toga. Naime, borba protiv klimatske krize ne uključuje samo postavljanje ciljeva, mijenjanje zakonodavstva i ulaganje. Šest mjeseci nakon donošenja Europskog klimatskog pakta ohrabrujuće je vidjeti koliko nam se ambasadora već pridružilo i međusobno povezalo, kao i koliko su ambiciozne pojedinačne preuzete obveze. Sve to može nam poslužiti kao nadahnuće za one male i velike promjene koje svatko od nas može napraviti. Zajedno možemo imati golemi utjecaj i stoga vas sve pozivam da nam se pridružite!, istaknuo je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Europski zeleni plan.
