Nedavno je na snagu stupila Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) korisnika u Europskoj uniji, čiji je cilj zaštiti korisnike i način na koji se njihovi podaci prikupljaju, koriste i pohranjuju, no ova je uredba, odnosno brojne nejasnoće oko njezine primjene u poslovanju, donijela veliku glavobolju brojnim kompanijama. Europska unija sada priprema novi zakon, odnosno direktivu kojom želi zaštititi nositelje autorskih prava, no ta bi direktiva mogla u potpunosti promijeniti internet kakav poznajemo te cenzurirati i filtrirati internetski sadržaj.
Zbog ovog zakona mogle bi nestati popularne meme fotografije koje se dijele na društvenim mrežama i drugi korisnički sadržaj koji se objavljuje na internetu jer korištenje takvih fotografija (npr. fotografije iz filmova, serija i medija uz koje se postavljaju smiješni tekstovi) kakve danas koristi "cijeli internet", predstavljat će kršenje autorskih prava i bit će kažnjivo.
Cenzura internetskog sadržaja
Ovakav zakon mogao bi uvelike promijeniti način na koji koristimo internet jer bi kompanije i platforme poput npr. Facebooka i Googlea na kojima se takav sadržaj često objavljuje i dijeli, u strahu od potencijalno velikih kazni, mogle cenzurirati i filtrirati sadržaj i njihovu objavu.
Brojne organizacije za zaštitu digitalnih prava pozivaju na potpisivanje peticije protiv ove direktive napominjući kako bi ona mogla "uništiti internet kakav poznajemo", a neke su organizacije predvođene Electronic Frontier Foundationom poslale otvoreno pismo europskim zakonodavcima u kojem su izrazili svoju zabrinutost zbog dijelova te direktive (članak 13.) koji se odnose na kršenje autorskih prava.
U njemu napominju kako bi implementacija takvog zakona mogla dovesti do pravne nesigurnosti o korištenju sadržaja kakav se trenutno svakodnevno koristi te online servisi neće imati druge opcije nego nadgledati, filtrirati i blokirati takav sadržaj građanima EU-a.
Iako glasnogovornik Europske komisije smiruje situaciju i tvrdi kako tim zakonom žele modernizirati zaštitu autorskih prava u skladu s vremenom u kojem živimo te se želi osigurati da umjetnici zarađuju od svojih kreativnih ideja te napominje kako zakon neće utjecati na slobodu izražavanja na internetu, problem bi mogao biti u tumačenju tog zakona zbog kojeg bi internetske platforme iz predostrožnosti mogle početi s cenzuriranjem sadržaja kako ne bi bile kažnjene.
Srž problema do kojih bi moglo uskoro doći (jer će rasprava i glasanje o tom zakonu biti već 20. i 21. lipnja) za BBC je objasnio izvršni direktor britanskog Open Rights Groupa Jim Killock, koji smatra da bi direktiva za zaštitu autorskih prava mogla uvesti "režim robotske zaštite autorskih prava" u kojem bi roboti, odnosno softver, blokirali sav sadržaj kojim bi se potencijalno kršila prava.
No dok roboti mogu prepoznati pjesme Beyonce koje se dijele preko interneta i koje predstavljaju kršenje autorskih prava, oni ne mogu prepoznati parodiju te ne mogu shvatiti poantu memea u kojima se koriste zaštićene fotografije ili kritički prosuditi što rade kreativni ljudi na internetu.
