Novi Eurobarometar EU fokusirao se na medije i način na koji građani primaju informacije. Rezultati su posebno zabrinjavajući u dijelu koji se bavi dezinformacijama i lažnim vijestima.
Naime, više od četvrtine ispitanika (28 posto) smatra da su u posljednjih sedam dana vrlo često ili često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. Ispitanici u Bugarskoj općenito su najskloniji odgovoriti da su često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima u posljednjih sedam dana, pri čemu 55 posto ispitanika procjenjuje da su „vrlo često” ili „često” izloženi, dok su ispitanici u Nizozemskoj najmanje skloni takvim izjavama (3 posto „vrlo često” i 9 posto „često” odgovora).
Većina ispitanika uvjerena je da može prepoznati dezinformacije i lažne vijesti: 12 posto njih se osjeća „vrlo samouvjereno”, a 52 posto „prilično samouvjereno”. Razina povjerenja u razlikovanje stvarnih i lažnih vijesti smanjuje se s godinama i povećava s razinom obrazovanja.
Tome vjerojatno pridonosi i činjenica da sve više ljudi vijesti i informacije prima putem pametnog telefona ili računala, točnije njih čak 88 posto. Tako 43 posto ispitanika koristi internetske stranice kao izvor vijesti (npr. internetske stranice novina) za pristup vijestima online, a 31 posto čita članke ili objave koji se pojavljuju na njihovim društvenim mrežama. Pristup informativnim objavama putem društvenih mreža još je važniji mladima (43 posto osoba u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na 24 posto ispitanika starijih od 55 godina).
Plaćanje informativnog sadržaja na internetu i dalje je iznimka jer je 70 posto onih koji pristupaju vijestima na internetu spremno koristiti samo besplatni sadržaj vijesti ili usluge vijesti na internetu.
Unatoč tome, građani još uvijek više vjeruju tradicionalnim medijima (televizija, radio, tisak), uključujući njihove internetske stranice više nego portalima i društvenim mrežama. Bilo da se radi o „izvornom kanalu” ili o njegovoj internetskoj inačici, 49 posto ispitanika očekuje da će im javne televizijske i radijske postaje dati istinite vijesti, nakon čega slijede tiskani mediji, koje bira 39 posto ispitanika. S druge strane, 27 posto ispitanika navodi privatne televizijske i radijske postaje kao pouzdani medijski izvor. Poljska se ističe kao jedina zemlja u kojoj su privatne televizijske i radijske postaje najpouzdaniji izvor vijesti. U još radikalnijem odmaku od tradicionalnih izvora vijesti općenito, ispitanici u Mađarskoj navode da su „ljudi, grupe ili prijatelji koje prate na društvenim mrežama” njihov najpouzdaniji izvor vijesti.
Uloga povjerenja istaknuta je i kada su ispitanici trebali navesti što utječe na njihovu odluku o tome hoće li kliknuti na neki novinski članak na internetu. Iako je 54 % motivirano time što je naslov relevantan za njihove interese, 37 % ispitanika ističe važnost povjerenja u medij koji objavljuje članak.
A kako je u Hrvatskoj?
Podaci za Hrvatsku u većini su slučajeva u skladu s onima za EU. Ističe se podatak kako građani Hrvatske vijesti najčešće čitaju na mrežnim platformama za vijesti ili društvenim mrežama, a građani priznaju kako će najčešće otvoriti neki članak ako im je naslov ili fotografija privlačna.
Zanimljivo je i da su građani Hrvatske uvjereni kako su više izloženi dezinformacijama ili lažnim vijestima u posljednjih tjedan dana od ostatka EU. Tako čak 37 posto građana misli kako su u posljednjih 7 dana bili često ili vrlo često izloženi dezinformacijama ili lažnim vijestima.
Istovremeno, čak 68 posto građana uvjereno je ili donekle uvjereno da može prepoznati pogrešne informacije kad naiđe na njih.
Treba istaknuti i kako je povjerenje u medije u Hrvatskoj nešto niže nego u prosjeku EU, ali je zato više kad su u pitanju osobe, grupe ili prijatelji koje prate na društvenim mrežama, platforme za vijesti na mreži, YouTube i slično.
