Lažne vijesti postaju sve veći problem, a kako je pokazalo istraživanje provedeno na Berkeleyu, čak i osobe koje ne vjeruju u različite teorije zavjere i fake news, mogu promijeniti svoje mišljenje ako se pokaže da su ta razmišljanja popularnija nego su mislili te da u njih vjeruje puno veći broj ljudi. Ako većina smatra da je neka vijest istinita, u nju će početi vjerovati i dio osoba koje su je prije smatrale lažnom, što je dokazano u istraživanju koje su proveli psiholog Evan Ortico i znanstvenici s Berkeleya.

Fake news Zbog novih pravila EU-a velikim tehnološkim kompanijama prijete velike kazne

Istraživanje je bilo fokusirano na “ranjivosti ljudskog uma” u vrijeme društvenih mreža, a ispitanicima su prikazane informacije o različitim teorijama, od kojih neke nisu bile istinite, odnosno riječ je o pseudoznanstvenim teorijama i dezinformacijama koje kruže medijima posljednjih godina.

Ispitanici su morali odgovoriti koliko vjeruju u te tvrdnje na ljestvici od 0 do 100, a zatim su im znanstvenici koji su radili istraživanje pokazali razmišljanja drugih ispitanika o tim temama, odnosno koliko oni vjeruju u te tvrdnje. No pri tome nisu uvijek pokazali prave podatke, već su manipulirali s njima kako bi vidjeli reakciju ispitanika, odnosno hoće li mišljenje i vjerovanje drugih osoba utjecati i na njihovo razmišljanje o tim tvrdnjama.

Pokazalo se da hoće. Naime, sudionici istraživanja smatrali su da u neke lažne tvrdnje vjeruje oko 30 posto ljudi, no kada su im prikazani (manipulirani) podaci da u njih vjeruje 70 posto osoba te su informacije i za njih postale kredibilnije i počeli su vjerovati da su istinite.

Dakle, na stavove ljudi o istini ili laži određenih informacija uvelike utječe mišljenje drugih osoba pa tako, iako ispitanici za to nisu vidjeli nikakve dokaze, počeli su mijenjati svoje stavove i razmišljanja kada su saznali da u njih vjeruje veći broj ljudi nego su mislili.

Kako riješiti problem lažnih vijesti?

S obzirom na to da se fake news brzo šire društvenim mrežama, kako bi ih se zaustavilo, znanstvenici kažu kako su potrebne rane intervencije. Naime, jednom kada ljudi vjeruju u nešto (uključujući i lažne vijesti), teško će promijeniti svoje mišljenje te ih ne zanimaju suprotni dokazi. A kada ljudi nasjednu na dezinformacije te vide da se iste masovno dijele ili lajkaju na društvenim mrežama, to im je samo dodatna potvrda o “istinitosti” tih tvrdnji.

Lažne vijesti na društvenim mrežama Stručnjaci upozoravaju: Mladi više ne vide razliku između informacije koju prenosi medij ili bilo koji YouTuber ili influencer

Prema Orticu, najveća odgovornost leži na društvenim mrežama koje bi za objave koje se smatraju zavaravajućim i dezinformacijama, trebale isključiti metrike poput lajkova, retvitova i slično, kako bi se ograničio njihov doseg. Također, svoj dio odgovornosti snose i sami korisnici kojima se predlaže da prošire izvore s kojih dobivaju informacije kako bi dobili širu sliku i novi pogled na vijesti koje im se prikazuju na društvenim mrežama.

Izvor: Berkeley

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju