Europska komisija predstavila je svoj akcijski plan za suzbijanje sve većih prijetnji sigurnosti EU-a koje predstavljaju bespilotne letjelice. Kako ističu, posljednjih se godina EU suočava sa sve većim i višedimenzionalnim izazovima povezanima s bespilotnim letjelicama i meteorološkim balonima, uključujući neprijateljske prelete, kršenja zračnog prostora, poremećaje u zračnim lukama, kao i rizike za kritičnu infrastrukturu, vanjske granice i javne prostore.
tri vijesti o kojima se priča
Akcijskim planom odgovara se na pozive država članica EU-a i Europskog parlamenta na ujedinjeni pristup EU-a borbi protiv prijetnji koje predstavljaju zlonamjerne bespilotne letjelice. Usmjeren je na civilnu dimenziju unutarnje sigurnosti, uz istodobno dopunjavanje i podupiranje rada Komisije u području obrane te jačanje civilno-vojnih sinergija. Osim toga, akcijskim planom doprinosi se razvoju konkurentnog europskog tržišta bespilotnih letjelica, čime se oslobađa potencijal za inovacije, rast i otvaranje radnih mjesta u tom važnom sektoru.
Vidjeli smo da se sve može upotrijebiti kao oružje protiv nas. Sposobnosti dronova i borbe protiv dronova ključne su komponente u obrani Europe i osiguravanju kritične infrastrukture. Danas poduzimamo važan korak prema jačanju sigurnosti i razvoju tih sposobnosti zajedno s našim državama članicama. U trenutačnom geopolitičkom kontekstu Europa mora razvijati domaća rješenja kako bi poboljšala svoju kolektivnu sigurnost. Imamo talente, tehnologije i industrijsku snagu za zaštitu naše imovine, istaknula je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju.
Akcijski plan osmišljen je kako bi se državama članicama pružila potpora koordiniranim djelovanjima kojima se dopunjuju nacionalne mjere i koji su usmjereni na ključne prioritete: jačanje pripravnosti, jačanje kapaciteta za otkrivanje, koordinacija odgovora i jačanje obrambene spremnosti EU-a.
Kako ističu iz EK, kako bi se poboljšala pripravnost EU-a, akcijskim planom predlaže se novi pristup tehnološkom razvoju i brzom povećanju industrijske proizvodnje.
Ti napori uključuju koordinirano civilno-vojno industrijsko mapiranje kako bi se privukla ulaganja i poticale inovacije i interoperabilnost, jačanje kapaciteta za testiranje dronova zahvaljujući novom Centru izvrsnosti EU-a za borbu protiv dronova i razvoju programa certifikacije za sustave za borbu protiv dronova i pokretanje foruma za industriju dronova i dronova kako bi se potaknuo dijalog s industrijskim akterima u cilju povećanja proizvodnje.
Komisija će istodobno predložiti paket mjera za sigurnost bespilotnih letjelica kako bi se izmijenila postojeća pravila o civilnim bespilotnim letjelicama u zraku i prilagodila novim sigurnosnim okolnostima. Paket će uključivati mjere za koordiniranu procjenu rizika kako bi se zaštitili lanci opskrbe tehnologijom za bespilotne letjelice i sustave za obranu od dronova, uz pokretanje oznake EU-a „pouzdani dronovi” kako bi se utvrdila sigurna oprema na tržištu.
Europa je prva u svijetu uspostavila jasna pravila za bespilotne letjelice. Odlučili smo integrirati bespilotne letjelice u naš zrakoplovni sustav i nastavit ćemo ažurirati ta pravila kako se tehnologija bude razvijala, u bliskoj suradnji s državama članicama i Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa. Civilne bespilotne letjelice mogu preobraziti naše gospodarstvo i svakodnevni život, od prijevoza i logistike do hitnih službi i turizma. Preispitivanjem našeg okvira osiguravamo da ta transformacija bude sigurna, inovativna i da donosi stvarne koristi građanima i poduzećima diljem Europe, istaknuo je Apostolos Tzitzikostas, povjerenik za održivi promet i turizam.
Kako bi se zaštitila kritična infrastruktura, Komisija će operatorima pružiti jasne smjernice, pokrenuti pilot-projekt za poboljšanje pomorskog nadzora i pomoći državama članicama u obrani od prijetnji na velikim visinama, kao što su meteorološki baloni pokrenuti izvan EU-a.
Osim toga, otkrivanje zlonamjernih bespilotnih letjelica oslanja se na pristup koji uključuje više senzora, pri čemu se miješa nekoliko tehnologija koje pokreće softver umjetne inteligencije. Komisija će nastaviti podupirati vodeći tehnološki razvoj u otkrivanju bespilotnih letjelica.
Iz EK stoga pozivaju da se 5G mreže hitno iskoriste za otkrivanje bespilotnih letjelica jer, kako ističu, nude precizno praćenje letećih objekata u stvarnom vremenu, što je ključno za sigurnost neba i zaštitu unutarnje sigurnosti.
Jačanje odgovora na zlonamjerne aktivnosti dronova
Komisija će također pozvati zainteresirane zemlje da udruže snage u javnoj nabavi i uvođenju sustava za obranu od dronova. Podupirat će se i razvoj suverenih europskih „zapovjednih i kontrolnih” sustava koji se temelje na umjetnoj inteligenciji te će se razmotriti osnivanje timova za brzi odgovor na hitne situacije radi veće solidarnosti među državama članicama.
Predlaže se i organiziranje opsežne godišnje vježbe EU-a za obranu od dronova radi testiranja otpornosti na stres u prekograničnoj suradnji te civilnim i vojnim sinergijama.
Akcijskim planom dopunit će se i poduprijeti države članice u jačanju europske vojne spremnosti putem inovacija i industrijske suradnje, među ostalim u području osiguravanja opskrbe kritičnim sirovinama. Komisija će pojačati svoju potporu izgradnji snažnijeg ekosustava dronova poticanjem čvršćih veza između vlada i industrije putem Saveza za dronove s Ukrajinom. Ubrzavanjem razvoja cjenovno pristupačne obrambene tehnologije i ubrzavanjem masovne proizvodnje taj će rad biti temelj europske obrambene inicijative za dronove i inicijative Eastern Flank Watch, vodećeg projekta predloženog u Planu za pripravnost na obranu do 2030.
Pokretanjem ovog akcijskog plana pretvaramo koncept „Drone Walla” iz političke vizije u industrijsku stvarnost. Kako bi se postigla istinska obrambena spremnost, Europa mora biti u stanju zaštititi svoje granice i kritične lokacije sofisticiranim, višeslojnim štitom koji može otkriti i neutralizirati svaku prijetnju u stvarnom vremenu. Komisija razvija niz alata za industriju i države članice za razvoj i nabavu obrambenih kapaciteta za bespilotne letjelice i obranu od dronova u Europi. To uključuje inicijativu Eastern Flank Watch i europsku obrambenu inicijativu za dronove. Premošćivanjem jaza između inovativne civilne tehnologije i vojnih zahtjeva osiguravamo da naša obrambena industrija može proizvoditi te ključne sustave u opsegu i brzini koji su potrebni kako bi Europa ostala sigurna i tehnološki suverena, naglasio je u objavi za medije Andrius Kubilius, povjerenik za obranu i svemir.