Nedavno objavljivanje privatnih fotografija slavnih osoba na internetskim forumima ponovno je pokazalo kakve sve opasnosti vrebaju korisnike na mreži te i ovu situaciju treba shvatiti kao upozorenje da sav sadržaj s telefona i vašeg računala može lako završiti u rukama hakera i proširiti se internetom. Slavni su ove situacije s objavljivanjem fotografija možda mogli izbjeći da su se držali nekih pravila zaštite sadržaja i fotografija na pametnim telefonima, komentirali su ovaj hakerski skandal na Yahoou te su objavili devet pravila koje trebate slijediti kako bi spriječili da i vaše fotografije ne bi završile u krivim rukama.
1. Prvo i najjednostavnije pravilo je da, ako želite izbjeći svaku mogućnost da vaše privatne/golišave fotografije procure na internet, nemojte ih snimati s uređajima koji su povezani s internetom. Umjesto toga, snimite ih s klasičnim digitalcem koji nema mogućnost povezivanja s internetom.
2. Ako već snimate intimne fotografije s telefonom, odmah ih izbrišite jer, što su duže te fotografije pohranjene na vašem telefonu, veća je šansa da bi mogle završiti na internetu. 'Samo stisnite tipku za brisanje i riješite se takvih slika', jednostavan je savjet Stua Sjouwermana, izvršnog direktora sigurnosne kompanije KnowBe4.
3. Zaštitite telefon lozinkom – ako izgubite telefon ili ga netko ukrade, fotografije i sav ostali sadržaj s telefona ostat će zaštićen lozinkom te im nitko neće moći pristupiti.
4. Ne pohranjujte fotografije u oblaku – iPhone i Androidi omogućuju automatsko backupiranje fotografija i videozapisa u oblaku te, iako mnogi preporučuju takav način backupa podataka (ako izgubite telefon ili se on pokvari, vaše fotografije ostat će pohranjene na internetu) na ovaj način tih bi se fotografija mogli dokopati i hakeri.
5. Na Yahoou kažu kako je ovo 'najdosadniji savjet kojeg ste ikad čuli' – za prijavu na internetske servise (pogotovo one na kojima pohranjujete osjetljive podatke i fotografije) koristite jedinstvene i složene lozinke s puno slova, brojeva i znakova koje je teško probiti, odnosno koristite neki od programa za upravljanje lozinkama poput Last Passa ili MaskMea.
6. Ako servisi nude mogućnost potvrde lozinke u dva koraka (npr. ako osim lozinke za pristup servisu morate koristiti i poseban PIN koji se šalje na vaše pametne telefone), onda obavezno koristite takav način prijave. Ovakav način prijave omogućuju kompanije poput Applea, Googlea, Facebooka, Dropboxa i drugih.
7. Ako vaš omiljeni internetski servis ne koristi potvrdu u dva koraka, onda na takve servise nemojte pohranjivati osjetljive podatke i fotografije ili promijenite servis koji koristite.
8. Ako želite razmjenjivati golišave fotografije s vašom curom/dečkom, nemojte ih slati putem mailova, poruka, Facebooka, Vibera i slično, već koristite neki od servisa koji ih ne pohranjuju na telefon, već ih automatski brišu nakon određenog vremena – Snapchat je najbolji primjer takvog servisa.
9. Pripazite na phishing – ovo je jedan od omiljenih načina hakera za krađu podataka – npr. hakeri vam pošalju mail za koji se čini da je poslan od banke ili nekog servisa i u njemu se nalazi link na koji korisnici trebaju kliknuti, a kada se otvori internetska stranica (za koju se čini da je službena stranica banke ili tog servisa) na njoj treba upisati korisničko ime i lozinku. Na taj način te se informacije predaju direktno hakerima koji onda imaju vaše korisničko ime i lozinku i mogu jednostavno pristupiti svim podacima sa servisa za koji su dobili podatke. Stu Sjouwerman savjetuje korisnicima da, kada dobiju neki mail, uvijek prvo trebaju provjeriti da nije riječ o nekoj prijevari – ako mail ima privitak koji niste tražili, nemojte ga otvoriti, odnosno ako dobijete informaciju o resetiranju lozinke koje niste tražili, nemojte potvrditi tu promjenu lozinke. 'Razmislite prije nego kliknete', dodao je Sjouwerman.
Foto: Thinkstock
