Znanstvenici su se našli pred neobičnom zagonetkom. Atomski sat u kombinaciji s preciznim astronomskim mjerenjima otkrili su kako dani na Zemlji postaju sve - dulji.

Iako bi netko mogao reći da je to dobrodošla promjena, znanstvenici upozoravaju kako takva odstupanja mogu uvelike utjecati ne samo na naše mjerenje vremena već i na brojne moderne tehnologije koje su neizostavan dio naših života. Primjerice, GPS.

Formiranje Zemlje, ilustracija Pojavila se nova teorija o postanku Zemlje i daje odgovore na puno više pitanja od dosadašnje

Istražujući o čemu je riječ, znanstvenici su utvrdili da se od 2020. godine rotacija Zemlje oko njene osi polako ali sigurno usporava, što rezultira duljim danima. I iako na našim satovima i dalje piše da dan traje 24 sata, točno trajanje rotacije ipak varira.

Tijekom povijesti, Zemljina rotacija je usporavala i ubrzavala zbog utjecaja Mjeseca. Prije nekoliko milijardi godina, tvrde znanstvenici, dan na Zemlji trajao je samo oko 19 sati. S druge strane, posljednjih 20 tisuća godina, Zemljina rotacija se ubrzala. Na to koliko se brzo Zemlja okreće utječe cijeli niz pojava - od potresa (poput onog magnitude 8,9 stupnjeva koji je 2011. godine pogodio Japan, a koji je ubrzao rotaciju Zemlje za 1,8 mikrosekundi), vulkana na dalje. Čak i klimatske promjene te ekstremni vremenski uvjeti mogu utjecati na rotaciju Zemlje.

Unatoč tome što je 29. lipnja 2022. godine izmjeren najkraći dan u posljednjih 50 godina, znanstvenici su i dalje zbunjeni zašto se dugoročna putanja iz ubrzane prebacila u produljenu. 

Prirodne katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama, ilustracija Zakasnili smo? Nova studija otkriva da Zemlja ima tek 33% šanse izbjeći klimatsku katastrofu do 2029. godine

Neki nagađaju da su za takvu promjenu odgovorne promjene u atmosferi koje su rezultirale ekstremnim vremenskim pojavama, no takve su pojave bilježene i tijekom povijesti. Nagađa se čak i da je za trenutnu situaciju odgovoran fenomen koji se naziva "Chandlerovo ljuljanje", a koji označava malo dostupanje rotacijske osi tijekom perioda od oko 430 dana.

I što to onda točno znači za obične Zemljane? Za sad - ništa. Znanstvenici će i dalje pratiti što se događa i ako se usporavanje nastavi, možda će morati ubaciti "negativnu prijestupnu sekundu", odnosno oduzeti jednu sekundu u danu. To bi ujedno bilo prvi put da se tako nešto događa otkako se vrijeme mjeri precizno i moglo bi dovesti do cijelog niza problema. Primjerice s internetom koji se oslanja na točno vrijeme za razmjenu podataka

Mjesec i Zemlja, ilustracija Znanstvenici izračunali kad bi čovječanstvo moglo biti spremno za međuplanetarni život

Stoga, dok se to ne dogodi ili Zemlja opet ubrza, uživajte u činjenici da je svaki dan na Zemlji nekoliko milisekundi dulji no što ste do sad mislili.

Izvor: The Conversation 

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju