Fenomen koji zbunjuje znanstvenike: Zemlja je prvo ubrzala, a onda usporila svoju rotaciju

Iako je 29. lipnja 2022. godine izmjeren najkraći dan u posljednjih 50 godina, Zemlja zapravo usporava svoju rotaciju.

Martina Čizmić | 08.08.2022. / 12:17 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Znanstvenici su se našli pred neobičnom zagonetkom. Atomski sat u kombinaciji s preciznim astronomskim mjerenjima otkrili su kako dani na Zemlji postaju sve - dulji.

tri vijesti o kojima se priča Pametni telefon, ilustracija Mali, ali značajna promjena Stavljate telefon na stol s ekranom prema gore? Evo zašto biste trebali promijeniti tu naviku Uređaj koji izvlači pitku vodu iz zraka Nije znanstvena fantastika Stvorili pitku vodu iz "ničega": Ovaj genijalan izum mogao bi spasiti mnoge živote Samsung Galaxy S25 serija - 11 Nakon Britanaca, pozvali i Amerikance Iz Samsunga pozvali korisnike na aktivaciju važne opcije na telefonima

Iako bi netko mogao reći da je to dobrodošla promjena, znanstvenici upozoravaju kako takva odstupanja mogu uvelike utjecati ne samo na naše mjerenje vremena već i na brojne moderne tehnologije koje su neizostavan dio naših života. Primjerice, GPS.

Slika nije dostupna Pojavila se nova teorija o postanku Zemlje i daje odgovore na puno više pitanja od dosadašnje

Istražujući o čemu je riječ, znanstvenici su utvrdili da se od 2020. godine rotacija Zemlje oko njene osi polako ali sigurno usporava, što rezultira duljim danima. I iako na našim satovima i dalje piše da dan traje 24 sata, točno trajanje rotacije ipak varira.

Tijekom povijesti, Zemljina rotacija je usporavala i ubrzavala zbog utjecaja Mjeseca. Prije nekoliko milijardi godina, tvrde znanstvenici, dan na Zemlji trajao je samo oko 19 sati. S druge strane, posljednjih 20 tisuća godina, Zemljina rotacija se ubrzala. Na to koliko se brzo Zemlja okreće utječe cijeli niz pojava - od potresa (poput onog magnitude 8,9 stupnjeva koji je 2011. godine pogodio Japan, a koji je ubrzao rotaciju Zemlje za 1,8 mikrosekundi), vulkana na dalje. Čak i klimatske promjene te ekstremni vremenski uvjeti mogu utjecati na rotaciju Zemlje.

Unatoč tome što je 29. lipnja 2022. godine izmjeren najkraći dan u posljednjih 50 godina, znanstvenici su i dalje zbunjeni zašto se dugoročna putanja iz ubrzane prebacila u produljenu. 

Slika nije dostupna Zakasnili smo? Nova studija otkriva da Zemlja ima tek 33% šanse izbjeći klimatsku katastrofu do 2029. godine

Neki nagađaju da su za takvu promjenu odgovorne promjene u atmosferi koje su rezultirale ekstremnim vremenskim pojavama, no takve su pojave bilježene i tijekom povijesti. Nagađa se čak i da je za trenutnu situaciju odgovoran fenomen koji se naziva "Chandlerovo ljuljanje", a koji označava malo dostupanje rotacijske osi tijekom perioda od oko 430 dana.

I što to onda točno znači za obične Zemljane? Za sad - ništa. Znanstvenici će i dalje pratiti što se događa i ako se usporavanje nastavi, možda će morati ubaciti "negativnu prijestupnu sekundu", odnosno oduzeti jednu sekundu u danu. To bi ujedno bilo prvi put da se tako nešto događa otkako se vrijeme mjeri precizno i moglo bi dovesti do cijelog niza problema. Primjerice s internetom koji se oslanja na točno vrijeme za razmjenu podataka

Mjesec i Zemlja, ilustracija Znanstvenici izračunali kad bi čovječanstvo moglo biti spremno za međuplanetarni život

Stoga, dok se to ne dogodi ili Zemlja opet ubrza, uživajte u činjenici da je svaki dan na Zemlji nekoliko milisekundi dulji no što ste do sad mislili.

Izvor: The Conversation 

 

Vezane vijesti