Dr. Morgaine Gaye futurologinja je koja se specijalizirala na temu prehrane. Predaje na Sveučilištu Nottingham Trent u Londonu i Sveučilištu Lund u Švedskoj. Redovito drži predavanja, seminare, bavi se akademskim istraživanjima, objavljuje publikacije, piše novinske članke te savjetuje prehrambene kompanije. Primarne su joj teme budućnost hrane, budućnost zdravlja i povezanost osobnog identiteta s odabirom namirnica.
Koji su nadolazeći trendovi te kako će tehnologija biti povezana sa svakodnevnom konzumacijom namirnica neke su od tema o kojima će Gaye govoriti na konferenciji Future Tense 2. listopada 2018. godine u zagrebačkoj Laubi.
Nazivate se futorologinjom, možete li pojasniti što to uopće znači i što vi zapravo radite?
Kao futurolog specijaliziran za prehrambenu industriju, predviđam što ćemo jesti za pet do deset godina. To ne znači da je moj fokus u procesu istraživanja isključivo hrana, jer hrana kao takva ne postoji u vakumu. Stoga proučavam i dizajn, interijere, pop-kulture, ekonomiju, politiku, geopolitiku, događanja u ekologiji… praktički sve što može predvidjeti što ćemo jesti za nekoliko godina uzimajući u obzir da je hrana pod snažnim utjecajem cijene namirnica te želja i težnji potrošača.
Na koji način predviđate što će ljudi htjeti jesti u budućnosti?
Kada počnem uočavati neke poveznice, nastavljam razvijati ideje pa to onda pokušavam pobiti ili dokazati. Postoji mnogo različitih istraživanja, pa se trudim promatrati sve stvari cijelo vrijeme: konstantno putujem svijetom i tako pokušavam doći do nečeg pravog i opipljivog. Kada govorimo o hrani, bitni su svi njezini aspekti: od pakiranja, kulture, tradicije, religije, trenutnih proizvoda na policama, proizvoda koji se više ne proizvode ili ne prodaju, do tema kojim se bave mediji.. Sve to moram promatrati zajedno jer niti jedna od tih karika nije samostalna, ali svaka pojedinačno nudi različite mogućnosti. Taj proces može potrajati i do cijele godine dana, nakon čega dolazim do novog trenda.
Utječe li tehnologija na način prehrane i želje za određenom hranom u današnje vrijeme?
O, da, apsolutno! I to na svim mogućim razinama. Društvene mreže, TV emisije, blogovi… Prehrambena tehnologija dovela je do toga da danas ne možemo ukrotiti želju za nekom hranom koju prije ne bismo mogli niti zamisliti da jedemo. Ili primjerice oni tipovi hrane koju ne možemo prestati jesti nakon samo jednog zalogaja. Ako otvorite paket kokica i sve intenzivno miriši na kokice to je zato što je vrećica prethodno napunjena aromatiziranim zrakom s ciljem da što jače i bolje miriši i ne dopušta potrošaču da se odvoji od tog paketa kokica. Većina današnjih prehrambenih proizvoda je usklađena mirisom, bojom i/ili oblikom pakiranja sve s ciljem da taj proizvod bude što primamljiviji. Tehnologija u prehrambenoj industriji sve se više razvija i utječe na ono što jedemo.
Hoće li tehnologija u budućnosti pomoći da se bolje i kvalitetnije hranimo?
Tehnologija nam svakako može pomoći, o tome ću i govoriti na konferenciji Future Tense. Ali ne u smislu da će nam pomoći kreirati hranu, nego da ljudima pomogne pri odlučivanju koju hranu unositi prema vlastitim potrebama. Dakle, tehnologija može biti jako korisna, ali ne znači da je uvijek nužno najbolje rješenje.
Što možete reći o trendu chia sjemenki ili kelja? Donedavno u Hrvatskoj gotovo nitko nije niti čuo za chia sjemenke, a danas je to aktualni trend. Je li tako i na ostatku europskog tržišta?
U Europi su chia sjemenke i kelj postali aktualni prije nekih 5pet godina. Zapravo to i nisu trendovi. To nije ono čime se ja bavim. To je više nekakva fama, pokret, mali moment u cijelom trendu. To nije trend. To je nešto se slučajno istaknulo u samo jednom trenutku cijelog trenda i čime nas onda bombardiraju mediji.
Što je onda uopće trend?
Kada pričamo o trendu u pravom smislu riječi on označava ogroman pokret koji zahvaća cijelo društvo. Ako za primjer uzmemo chia sjemenke, svi ljudi neće odmah ići u dućan po chia sjemenke. Trend će, s druge strane, utjecati i povući cjelokupno društvo, ne ostavljajući pojedincu previše mogućnosti da ostane nezahvaćen.
Možete li nam reći kakvi će biti trendovi u prehrambenoj industriji u Europi za 5 do 10 godina. Hoćemo li jesti normalnu hranu ili ...?
Što točno mislimo kada kažemo normalna hrana? Moglo bi se reći da ni sada ne konzumiramo normalnu hranu, tako da je taj pojam vrlo upitan. Hrana koju danas jedemo modificirana je, odmah spremna za konzumaciju. Obično nije prirodnog podrijetla, a većinu toga čine razni dodaci, boje i konzervansi. Veći je naglasak na pakiranju, brendiranju i zaradi. Jedno što je sigurno za idući period od 5 do 10 godina jest da će ljudi mnogo bolje razumjeti ono što jedu. Fascinira me kako, kada se priča o budućnosti, ljudi zamišljaju nekakvu znanstvenu fantastiku, kao da ćemo hodati u svjetlećim odjelima i hodati po Marsu, a mi već jesmo u budućnosti - idemo u bolja vremena.
Znači, stižu nam bolja vremena, predviđate nam bolju budućnost. Hoće li ljudi biti bolje educirani o tome što konzumiraju?
Apsolutno.
Često se pojavljuju priče da nas uskoro očekuju ratovi u čijim su temeljima nedostaci hrane ili vode. Što vi mislite o tome; je li to moguć scenarij? Ako jest, koji će dijelovi svijeta prvi biti zahvaćeni?
Trenutno zapravo i jesmo u tom periodu. Svjedoci smo ekstremnih suša, nedostatka vode, neuspijevanja usjeva u Kaliforniji, Australiji, Južnoj Africi, rastu cijena mesa i sve većeg broja vegana. Situacija je dosta zabrinjavajuća. Voda će postati poput zlata, o čemu ću detaljnije govoriti na konferenciji Future Tense. Voda je trenutno jedan od najvećih trendova. Voda je najveći, najbitniji, ali i pomalo zanemaren resurs koji je neizmjerno važan za cijelo čovječanstvo. Mislim da nećemo gledati ratove u pravom smislu riječi, već će to biti ratovi cijena, vlada, velikih kompanija, ali i manjih zajednica. Ako bolje pogledate, to se sve već zapravo događa i bit će zanimljivo pratiti kako će se taj problem razvijati.
S obzirom na to da se bavite trendovima u prehrambenoj industriji i predviđate što će se s hranom događati u budućnosti, možete li nam reći koja je vaša najdraža hrana, slijedite li trendove ili sami kreirate trendove u vlastitoj kuhinji?
Ne mogu reći da se nešto spektakularno događa u mojoj kuhinji. Naprotiv, konzumiram vrlo jednostavnu i sirovu hranu. Vegan sam već 20 godina. Najdraže su mi jelo morske alge, ali morate znati da ja jedem ono što mislim da meni najviše odgovara, to ne znači nužno i da je to pravilan način prehrane i da bi se svi tako trebali hraniti ili da to svima odgovara.
