Blockchain tehnologija dobila je na popularnosti s popularnosti kriptovaluta, no ona je mnogo više od samog sustava za transakcije.
Brojne industrije istražuju različite primjene blockchain tehnologije. Tako na primjer Estonija već koristi blockchain tehnologiju za medicinsku dokumentaciju, a o uvođenju blockchaina razmišljaju i neke druge zemlje diljem svijeta.
No iako je blockchain javno dostupna necentralizirana knjiga transakcija, u kojoj su u svakom trenutku upisani svi sudionici neke transakcije, u Europi bi se takva tehnologija mogla naći u problemima.
Naime, 25. svibnja 2018. godine u Europskoj uniji na snagu će stupit GDPR, odnosno Opća uredba o zaštiti podataka koji svim građanima EU-a omogućava da se njihovi osobni podaci mogu ispraviti ili obrisati, pod određenim uvjetima.
Kako je blockchain zapravo velika evidencija, koja se nalazi istovremeno na svim računalima uključenima u blockchain, a glavna mu je odlika da se jednom zapisani podaci ne mogu mijenjati, to znači da nije u skladu s GDPR-om.
Kazne koje je EU predvidio za sve koji se ne drže pravila GDPR-a mogu iznositi i do 20 milijuna eura, što tvrtke koje razmišljaju o uvođenju blockchaina dovodi u nezgodan položaj.
To ne znači nužno da blockchain i GDPR ne mogu funkcionirati zajedno. Naime, blockchain tehnologija ima dvije verzije - privatnu i javnu. Privatni blockchain pod kontrolom je određenog broja ljudi i u njegovu slučaju nije problem prilagoditi bazu kako bi ona bila u skladu s GDPR-om. Problem je kod javnog blockchaina. Kod njega bi se većina sudionika blockchaina trebala dogovoriti da će prihvatiti izmjene koje netko zahtjeva, stvoriti novu granu blockchaina s novim podacima i onda nastaviti koristiti samo tu novu granu, a zaboraviti na staru.
Iz perspektive blockchaina, GDPR je zastario. Zakonodavni okvir pokušava dostignuti tehnologiju. GDPR je napisan na temelju pretpostavke da centralizirani servisi kontroliraju pristup korisničkim podatcima, što je upravo suprotno od onog što blockchain zagovara, ističe John Mathews iz Bitnationa za IAPP.
No još nije sve izgubljeno. Stručnjaci koji se bave blockchainom uvjereni su kako još ima vremena za promjene u GDPR-u koje bi u obzir uzele blockchain tehnologiju. Jer, upozoravaju, ako se Europa ne prilagodi, druge će zemlje to iskoristiti, a EU će zaostati za njima.
Jedna od mogućnosti je sastavljanje liste "privatnih podataka" koji bi i dalje bili zapisani na mreži, ali ne bi se pojavljivali kad ih se zatraži.
Druga je mogućnost postavljanja hash funkcije, odnosno pretvaranja osobnih podataka u određeni ključ. Tako bi se transakcija mogla provjeravati na temelju ključa, ali bez uvida u osobne podatke koje taj ključ predstavlja.
Hoće li EU uopće razmisliti o blockchainu kroz prizmu GDPR-a i hoće li razmisliti o alternativnim rješenjima, tek treba vidjeti.
Stručnjaci koji se bave blockchainom vjeruju kako bi promjene koje će morati uvesti GDPR, ali i blockchain, mogle u konačnici biti najbolje rješenje za očuvanje privatnosti korisnika. Pitanje je samo koliko će dugo trebati da se te promjene i uvedu.
