Posljednjih su godina globalne temperature porasle do neviđenih razina, zbunjujući klimatske znanstvenike koji se bore objasniti uzroke iza ove izvanredne vrućine. Rekordi su se uzastopno rušili tijekom posljednje dvije godine, ostavljajući stručnjake u potrazi za odgovorima zašto se to događa.
"Duboko neistražen teritorij"
Toplinski val je toliko ekstreman da je 2023. i 2024. godinu učinio najtoplijim godinama u povijesti.
Zagrijavanje 2023. godine bilo je daleko veće od bilo koje druge godine, a bit će i 2024. godine. Volio bih znati zašto, ali ne znam, rekao je Gavin Schmidt, direktor NASA-inog Goddard instituta za svemirske studije, naglašavajući misterij iza tog toplinskog vala.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrđuje da su temperature između lipnja 2023. i rujna 2024. godine bile dosad nezabilježene.
Rekordna globalna toplina u posljednje dvije godine poslala je planet duboko u neistražen teritorij, rekao je Richard Allan, klimatolog s britanskog Sveučilišta Reading.
Prirodna varijabilnost i postojana toplina
Stručnjaci to zatopljenje povezuju s emisijom fosilnih goriva, ali ističu i prirodne klimatske čimbenike. Prijelaz iz faze kompleksnih vremenskih obrazaca hlađenja La Niña u fazu zagrijavanja El Niño 2023. godine, povisio je globalne temperature. Međutim, vrućina se zadržala dulje nego što se očekivalo.
Teško je to objasniti u ovom trenutku, rekao je Robert Vautard, član UN-ovog odbora za klimu.
Nove teorije
Klimatolozi istražuju teorije kako bi objasnili tu neobičnu vrućinu. Prelazak na čišća goriva za brodarstvo 2020. godine mogao je smanjiti emisije sumpora, mijenjajući stvaranje oblaka i refleksiju sunčeve svjetlosti. Nedavna studija sugerira da smanjeni niski oblaci mogu omogućiti više topline da dopre do površine.
Ukupna dugoročna tendencija zagrijavanja nije neočekivana s obzirom na potrošnju fosilnih goriva. Ne možemo isključiti da su i neki drugi čimbenici dodatno pojačali temperaturu... to se još istražuje, pojasnila je Sonia Seneviratne, klimatologinja iz Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu (ETH Zürich).
Otpornost na klimu u pitanju
Raste zabrinutost i zbog slabljenja Zemljinih sposobnosti apsorpcije ugljika. Svjedoci smo neviđenog slabljenja od 2023. godine, s prelaskom arktičke tundre iz glavnog područja apsorpcije ugljika u njegovog osloboditelja.
Može li ovo biti prvi znak da planet počinje pokazivati gubitak otpornosti? Ne možemo to isključiti, ističe Johan Rockstrom s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu,u Njemačkoj.
Navedeni val globalne vrućine ostaje uglavnom neobjašnjen, no znanstvenici nastavljaju uporno tražiti odgovore.
Izvor: Science Alert/AFP
