Očekuje se da će emisije ugljičnog dioksida nastale izgaranjem fosilnih goriva u 2024. godini nadmašiti prethodne rekorde, što je u suprotnosti s nadama da će ove godine biti vrhunac tih emisija, a otad da će one samo ići nadolje.
Prema najnovijem izvješću o proračunu globalnog ugljika, koje su pripremili Pierre Friedlingstein sa Sveučilišta Exeter i njegov tim, predviđa se da će emisije ugljika uzrokovane djelovanjem čovjeka dosegnuti 41,6 gigatona u 2024. godini, što je porast od 2 posto u odnosu na 2023. godine. Objavljeno na summitu COP29 u Azerbajdžanu, gdje su objavljene nove financijske raspravlja o ciljevima klimatskih mjera, izvješće naglašava kritičnu potrebu za smanjenjem tih emisija.
Smanjenje emisija hitnije je nego ikad i postoji samo jedan način da se to učini: masovno smanjiti emisije fosilnih goriva, navodi Friedlingstein za New Scientist. Ta rekordno visoka brojka uključuje gotovo 90% emisija od korištenja fosilnih goriva, a preostali dio uzrokovan je krčenjem šuma i šumskim požarima.
Stopa rasta emisija fosilnih goriva usporila se na 0,8 posto, otprilike upola u odnosu na 2023. godinu, ali još uvijek premašuje prosjek prošlog desetljeća. Sporiji tempo je dobar znak, ali još uvijek je miljama daleko od mjesta gdje trebamo stići, dodaje Friedlingstein.
Povećanje emisija uslijed promjene korištenja zemljišta, potaknuto tropskim šumskim požarima povezanim sa sušom, također je pridonijelo ovogodišnjem ukupnom iznosu. Kopneni upijač ugljika u obliku šuma, koji obično apsorbira oko četvrtinu godišnjih emisija CO2, smanjio se za više od 40% krajem 2023. i početkom 2024. godine, zbog temperaturnih skokova i učinaka El Niña.
2023. je nevjerojatna demonstracija onoga što se može dogoditi u toplijem svijetu, ističe koautor izvješća Pep Canadell, ukazujući na značajno smanjenje apsorpcije CO2 u globalnim šumama.
