Korisnici koji koriste Googleove servise u oblaku (kao što su Gmail, Google Drive ili Google Docs) ili imaju pametni telefon s operativnim sustavom Android vjerojatno znaju da Google prikuplja gomilu podataka o njima i njihovim životnim navikama.
No studija objavljena u SAD-u otkrila je da je količina podataka koju Google zapravo prikuplja mnogo veća nego što su to korisnici znali.
Istraživači sa Sveučilišta Vanderbilt proučavali su kako Google prikuplja podatke korisnika preko različitih servisa i usluga koje nudi. Među ostalima, proučavali su koje podatke prikuplja kao statističke podatke, a koje bez znanja korisnika.
Otkrili su da korisnici koji uključuju "inkognito postavke" odnosno ne žele da ih se prati dok surfaju internetom, zapravo i nisu zaštićeni. Uz sve podatke koje Google prikuplja, nije problem povezati "privatno surfanje internetom" s točno određenim korisnikom.
Kako? Ako korisnik uključi opciju privatnog surfanja internetom u Chromeu i posjeti neku internetsku stranicu koja prikazuje oglase preko Googleove platforme za internetskog oglašavanje, na njegovu će se računalu (ili mobilnom uređaju) pohraniti anonimizirani kolačić. No ulogira li se taj isti korisnik u neki od Googleovih servisa koji koristi (poput YouTubea ili Gmaila), samim ulogiravanjem omogućio je Googleu da poveže njegove korisničke podatke s onim anonimiziranim kolačićem s početka priče.
Autor studije, profesor računalnih znanosti sa Sveučilišta Vanderbilt, Douglas Schmidt, upozorava kako korisnici takve prakse nisu svjesni jer smatraju da ih inkognito način surfanja štiti.
No ako pročitate sitna slova u uvjetima korištenja inkognito opcija, vidjet ćete cijeli niz odricanja od odgovornosti, naglašava Schmidt.
Iz Googlea ističu kako ne povezuju "inkognito surfanje s računima u koje se korisnici ulogiravaju nakon što izađu iz inkognito moda".
Naš sustav oglasa ne prepoznaje kad je neki preglednik u inkognito ili privatnom modu. Jednostavno čitamo podatke iz kolačića kako ih preglednik dopušta, istaknuli su iz Googlea.
Ali kolačići i privatno pregledavanje interneta nisu jedini način na koji Google može identificirati korisnika (ako to želi).
U studiji se navodi i kako prateći telefone s Androidom, Google može s visokim stupnjem sigurnosti identificirati nalazi li se korisnik u automobilu, vlaku ili vozi bicikl po ulici.
Inače, Google te podatke koristi za prikazivanje stanja u prometu na svojim kartama. Korisnici mogu isključiti tu mogućnost u postavkama svog telefona, ali to ne znači nužno i da će Google prestati bilježiti njihovu lokaciju.
Također se ističe i mogućnost prepoznavanja ljudi i lokacija na fotografijama koje korisnici pohranjuju na servisu Google Photos. Naime, Google automatski analizira fotografije, otkriva poznate građevine, životinje, ljude, a čak i bilježi raspoloženje ljudi na fotografijama.
Autor studije upozorava kako Google prikuplja ogromne količine podataka o svojim korisnicima koje lako može povezati u točan profil korisnika, čak i ako su korisnici uključili sve opcije koje bi im trebale garantirati anonimnost.
Ističe i kako na svijetu 15 milijuna internetskih stranica koristi Googleovu platformu za oglašavanje, a 30 milijuna koristi Google Analytics. Oba servisa prikupljaju podatke o internetskom prometu i ponašanju korisnika. Dodamo li tome i činjenicu da Chrome preglednik koristi čak 60 posto korisnika na internetu, jasno je da Google ima mogućnost identificirati svakog korisnika.
Pitanje je samo koristi li tu mogućnost i u koje svrhe?
Izvor: AdAge
