"Kibernetički napadi jedna su od nesretnih realnosti današnjeg poslovanja", komentirali su iz kompanije Zynga informacije o hakerskom napadu u kojem su ukradeni podaci više od 200 milijuna njihovih korisnika. Za napad je kriv haker poznat po imenu Gnosticplayers koji je iskoristio je sigurnosni propust u Zynginim igrama Words with Friends i Draw Something još 12. rujna te je pristupio bazi podataka osoba koje su instalirale igre prije 2. rujna na mobilnim uređajima koje pokreće Android i iOS uređajima.
Napadač je dobio pristup podacima poput korisničkih imena, email adresa, ID-a na Facebooku pa čak i brojeva telefona korisnika koji su te informacije podijelili sa Zyngom. Osim spomenutih igara, Zynga je poznata i po igrama poput FarmVillea, Zynga Pokera, Mafia Warsa i drugih u kojima uživaju milijuni korisnika. Iz kompanije kažu da su poduzeli potrebne mjere kako bi zaštitili korisničke račune te da će dio korisnika morati promijeniti svoje lozinke, pri čemu napominju da ne prikupljaju lozinke za Facebook, iOS i Androide tako da nema indicija da one završile u rukama hakera.
Podaci – ključan element kibernetičkog kriminala
Iako iz Zynge tvrde da se haker nije dokopao financijskih informacija korisnika, podaci koje je ukrao imaju veliku vrijednost i mogu se iskoristiti u budućim napadima, prodati na crnom tržištu itd. Prema posljednjem izvještaju Europola, upravo su podaci označeni kao ključni element kibernetičkog kriminala.
U izvještaju se posebno naglašavaju dva "fenomena kibernetičkog kriminala". Prvi se, dakle, odnosi na podatke kojih se hakeri žele dokopati prilikom napada tako da je sigurnost podataka i svjesnost korisnika važnosti njihove zaštite od velike važnosti za organizacije. Drugi fenomen odnosi se na "sazrijevanje kibernetičkog kriminala" i promjena fokusa na veće i profitabilnije mete.
U izvještaju o trendovima i prijetnjama kibernetičkog kriminala, na prvom mjestu Europola i dalje je ransomware, a iako je zabilježen pad ukupnog broja napada, ti su napadi sada uspješniji, profitabilniji i izazivaju veću štetu. Kao drugi veliki trend na tom popisu su DDoS napadi, zatim slijedi sve veća količina dostupnih podataka u borbi protiv dječje pornografije na internetu, za što je potrebna sve veća količina policijskih resursa (koje nije lako osigurati) pri čemu problem predstavlja i tehnologija deepfake. Još jedan trend, ali i sve veći problem jest dostupnost pametnih telefona maloljetnicima koji fotografiraju i objavljuju "eksplicitan sadržaj" te nisu svjesni problema kojih bi mogli imati zbog takvih fotografija i videozapisa.
Od ostalih trendova treba spomenuti i ranjivost pametnih gradova, sve češće napade na kritičnu infrastrukturu, fragmentaciju Darkneta itd.
